Stojić: Europa ima relativno nepovoljnu geoekonomsku poziciju

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić večeras je u središnjem HTV-ovu Dnevniku govorio o globalnom carinskom ratu, nakon što su danas na snagu stupile sveobuhvatne carine koje je SAD uveo ostatku svijeta, uključujući Europsku uniju. 

Osvrćući se na protumjere koje uvodi EU, Stojić je rekao kako je dobra vijest da Unija jasno signalizira da želi ostati za pregovaračkim stolom.

- Mnoge protumjere bit će odgođene, odnosno raspoređene, neke čak i prema kraju ove godine, dodao je.

Rekao je i kako neće biti dovoljno ispregovarati samo carine kao takve te da je američka administracija rekla da treba smanjiti i porezno opterećenje u Europi.

- Ono što Amerikanci u izračunu ovih takozvanih recipročnih carina uračunavaju je, primjerice, visok PDV koji ima niz članica EU-a. Znamo da je Hrvatska isto jedna od zemalja koje imaju najvišu stopu PDV-a. U Europi je bitno veći porez na dohodak, imamo i trošarinski sustav koji je više na štetu biznisa u Europi, rekao je Stojić.

Također je rekao kako je brutalna istina da Europa danas ima relativno nepovoljnu geoekonomsku poziciju.

- Njemačka proizvodnja od 2017. do danas 20 je posto niža. Proizvodnja nam se urušava i onda, primjerice, mnoge kompanije, zbog jeftinijih energenata, manje propisa koji tište biznise prebacuju svoje poslovanje upravo na američko tržište, rekao je Stojić.

- Jedan od paradoksa ovih carina je da, kad bi Europa uvela zaštitne carine na neke sektore, mi bismo si također poskupili niz sirovina koje sad uvozimo iz SAD-a jer ih je postalo neisplativo proizvoditi u Europi, dodao je.

Jedan od zadnjih poziva na otrežnjenje

Na pitanje kakve odjeke može očekivati Hrvatska, Stojić je rekao da je naša zemlja direktno izložena kroz samo nekoliko sektora, poput farmaceutike, automobilskih dijelova i vojnih komponenata.

- Međutim, za nas bi puno gori bio onaj neizravni efekt ako bi gospodarstvo EU-a usporilo. To bi smanjilo poslovne prilike za naše izvoznike, rekao je Stojić.

Rekao je i da je HUP među prvima upozoravao da je to jedan od zadnjih poziva Europskoj uniji na otrežnjenje te da bismo, ako EU iskoristi ovu priliku za deregulaciju biznisa, smanjenje poreza i drugih nameta na biznis kako bi gospodarstvo prodisalo, u tom slučaju mogli izbjeći recesiju u sljedećih godinu-dvije.