Stručnjaci o mjerama: Cilj smanjiti cijene, opskrba energentima stabilna

Vlada nastavlja ograničavati cijene energenata. Struja i plin za građane neće poskupjeti, nastavljaju se intervencije u cijene goriva, a mjere ostaju i za dio gospodarstva. Novi 11. paket mjera u emisiji 'U mreži Prvog' komentirali su ekonomski stručnjak Damir Novotny, energetski stručnjak Ivica Jakić i Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva.

11. paket mjera Vlade Republike Hrvatske predstavlja nastavak kontinuiranog ublažavanja rasta cijena za zaštitu građana i konkurentnosti gospodarstva, ustvrdio je Željko Krezvelj, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva.

- Velikim dijelom se odnosi na zaštitu od skokova i potencijalnih šokova u kontekstu električne energije, a tu su još naravno plin i toplina. Mjere su zapravo kontinuirani nastavak onoga što imamo u 10. paketu mjera, a kroz tih 10 paketa Vlada je kontinuirano štitila građane i konkurentnost gospodarstva s preko 9 milijardi eura. Ovo je nastavak na način da se osigura stabilnost tijekom ovog zimskog perioda, opisao je ideju iza mjera Krezvelj.

Mjere Vlade su na snazi do 31. ožujka 2027. godine.

Osim energenata, drugi dio mjera se odnosi na potrošače i uključuje sidrene cijene, istaknuo je Krezvelj dodavši da je ograničavanje cijena proizvoda dodatak na prvi dio mjera.

- Porast plina bio je preko 136 posto u odnosu na cijene prije, a nafte 49 posto, a to se sve naravno održava i na naše tržište. Prosječna ušteda kućanstva za električnu energiju smanjena je za za oko 15 eura mjesečno, ustvrdio je.

Krezvelj je također istaknuo kako je paketom mjera cijeni plina ''spriječen porast za 16 posto''.

- Cilj je smanjiti krajnju cijenu potrošača, odnosno kupaca i to će biti vidljivo na računima kao što je bilo vidljivo kroz ovih prethodnih 10 paketa mjera, ustvrdio je.

Jakić: Hrvatska može biti sigurna da će imati nafte, plina i derivata

Energetski stručnjak Ivica Jakić konstatirao je činjenicu da je trenutačna cijena barela nafte 105 dolara po barelu što se, ocijenio je, ne pamti kad je zadnji put bila toliko visoka dodavši kako je plin trenutačno na 78 eura po megavatsatu.

- Gledajući u jednom kontekstu stanja na europskom tržištu ili šire, uključujući Bliski istok i Daleki istok, situacija nije baš tako obećavajuća. Sama činjenica da Hrvatska to dosta dobro podnosi i stabilnosti hrvatskih izvora odnosno dobavnih pravaca koje imamo za plin i naftu može garantirati da ćemo ovu zimu dosta dobro prebroditi, ocijenio je.

Jakić smatra da su mjere Vlade pomogle stabilizacijom cijena te da stoga građani ne trebaju brinuti da će cijene biti više dodavši kako je važno da nije ugrožena dostupnost nafte i plina.

- Drugi pravci koji se sad otvaraju, po Europi i Njemačkoj, a i Norveška sad već daje jako puno svoj plin prema Njemačkoj te iz SAD-a uvozimo LNG. Osim toga tu je sjeverna Afrika, tu spada Alžir i Maroko i da ne zaboravimo da se otvara puno dobavnih pravaca iz istočne Afrike za plin, objasnio je.

- Tako da Hrvatska može biti sigurna da će biti dostatno plina, nafte i derivata, a električna energija je takva kakva je. Imamo sreću da Hrvatska ima svoju proizvodnju te da je HEP ugovorio već prije godinu-dvije ugovor za isporuku električne energije po stabilnim cijenama...koje garantiraju da će, bez obzira na promjenu cijena na tržištu, Hrvatska imati stabilnu cijenu, dodao je.

Govoreći o sigurnosti opskrbe odnosno zalihama plina, Jakić je istaknuo kako će popunjenost skladišta podzemnog plina u Hrvatskoj ''uskoro doći do 85 posto'' dok u Njemačkoj još nisu na toj razini.

- Ja sam siguran da Hrvatska ove godine neće imati problema ni s električnom energijom ni s plinom, zaključio je.

Novotny: Bilo bi bolje da Vlada djeluje na ponudu, a ne potražnju

Ekonomski stručnjak Damir Novotny komentirao je Vladine mjere prije svega istaknuvši kako ''nije veliki pobornik stalnih intervencija u tržišne mehanizme''.

- U tržišno orijentiranim ekonomijama kakav bi po božićnom Ustavu iz 1991. godine, kojeg bi Hrvatska odnosno Vlada morala razvijati, na tržištu bi se morale formirati cijene, a ne u Vladinu kabinetu, naglasio je.

Novotny je ustvrdio kako postoji stvaran porast životnih troškova, ali da je on u relativnom smislu još na prihvatljivoj razini.

- Mi smo u ekonomskoj povijesti vidjeli naftnih šokova koliko god želite. Najveći je bio povodom Jomkipurskog rata u listopadu 1972. kad su cijene nafte od 3 dolara za jedan barel narasle na 5, na 30 pa na 100. To je kao da kažemo da danas jedan barel košta 500 dolara, što nije, dakle ovo nisu dramatično visoke cijene u smislu relativnih odnosa, kazao je.

- Pogotovo ako usporedimo da su plaće rasle i da su dohoci kućanstava rasli. U takvom kontekstu gdje hrvatska ekonomija raste mi iz ekonomskog pogleda, ako ostavimo postrani politički, ne vidimo razloga za intervenciju, a pogotovo ne ovu trajnu, takozvani kejnzijanski stimulus ovih 11 puta, ocijenio je.

Novotny smatra da bi bilo bolje da Vlada ''djeluje na strani ponude'', a ne na strani potražnje kako bi imali više domaćih obnovljivih izvora energije, a kao primjer uzeo je Gradišćanske Hrvate.

- Često sam tamo jer sam u nadzornom odboru njihove gospodarske agencije. Oni proizvode u svakoj općini lokalnu energiju, tamo je višak energije iz obnovljivih izvora 30 posto u odnosu na potrebe pa se poklanja energija poduzetnicima ili po niskim cijenama daje kućanstvima, pojasnio je.

- Bilo bi poželjno da Vlada taj novac usmjeri na poticanje proizvodnje električne energije općenito da bismo imali lokalnu energiju, zaključio je.

Naglasio je da je Hrvatska ''potpuno energetski neučinkovita zemlja'' pritom dodavši da Hrvatska koristi ''šest puta više energije po jednoj jedinici BDP-a nego što to troši, recimo, Austrija''.

- U takvom kontekstu mi se ne smijemo razbacivati energijom, kazao je.