Stručnjak za zlato: Polako, ali sigurno, svijet je odlučio riješiti se dolara

Stručnjak za investicijsko zlato Saša Ivanović upozorio je u "Studiju 4" HRT-a na rast globalnih financijskih rizika u kontekstu rata na Bliskom istoku, slabljenja dolara i rasta javnog duga, istaknuvši da tržišta reagiraju na političke izjave, dok središnje banke i građani sve više traže sigurnost u zlatu.

- Neki zarađuju na klađenju o izjavama. To je čista manipulacija, pogotovo vezano uz naftu. Situacija u Zaljevu se nije promijenila i kraj se ne nazire. Za SAD je problem što je Iran već prije nekoliko godina počeo prodavati naftu u valutama koje nisu dolar. Američki dolar, kao petrodolar, gubi na snazi i to SAD najviše boli. To znači da sve teže i teže prodaju svoj dug, rekao je Saša Ivanović.

Dodao je i da Iran koristi valute poput kineske za trgovinu naftom.

- Iran je rekao da ako netko plati naftu kineskom valutom, imat će slobodan prolaz kroz Hormuški tjesnac, dodao je.

Govoreći o globalnom dugu, upozorio je na njegovu neodrživost.

- Vidimo da je taj dug neodrživ. Američki dug je 40 tisuća milijardi dolara. Godišnje se uprihodi oko pet tisuća milijardi, a potroši se oko sedam tisuća milijardi. To znači da su ušli u spiralu smrti iz koje nema izlaska bez značajnijeg obezvrjeđenja američkog dolara. Središnje banke su se na to počele pripremati diljem svijeta i kupovati iznimno velike količine zlata. One godišnje kupe jednu trećinu novoizrudarenog zlata, istaknuo je.

Napomenuo je i promjene u strukturi deviznih rezervi.

- I što se tiče količine eura u deviznim rezervama, zlato je došlo na drugom mjestu, a euro je na trećem mjestu. Dolar još uvijek ostaje na prvom mjestu, ali zbog svih ucjena koje su se dogodile posljednjih godina, obustave plaćanja nekim zemljama i blokiranja imovine - svijet je odlučio da se polako, ali sigurno - riješi dolara. Zlato je valuta koja traje stoljećima i vidimo da se svijet opet okreće toj valuti, rekao je.

Osvrnuo se i na rusko financiranje rata u Ukrajini.

- Oni trenutno financiraju većinu rata s naftom, a na drugom mjestu je zlato, rekao je govoreći o Rusiji.

Govoreći o američkom dugu, upozorio je na rast troškova kamata.

- Do kraja ove godine samo kamata na američki dug će biti preko tisuću milijardi dolara. Zasad je to jeftin dug, ali ove godine dolazi na naplatu 10 tisuća milijardi dolara javnog duga, po jeftinim kamatnim stopama. Sada vidimo zašto Trump cijelo vrijeme FED-u predlaže ili ga prisiljava da počne snižavati kamatne stope, upravo zbog refinanciranja tog duga, objasnio je Ivanović.

"Poljska ima više rezervi zlata od ECB-a"

Istaknuo je i rast potražnje za zlatom.

- Potražnja za zlatom je velika. U zadnjih pet godina narasla je za 200 posto. Svi vide što se događa i nalazimo se u začaranom krugu. Svi žele parkirati imovinu u nešto sigurno. Zlato je volatilno i ne možemo procijeniti hoće li rasti ili stagnirati, a kod obveznica to imamo, rekao je.

- U inflaciji koja je gotovo uvijek veća od prinosa obveznica, ulaganja gube vrijednost. Ako gledamo hrvatske trezorske zapise od 2,5 posto, a inflacija je 4,8 posto, građani koji su uložili novac zapravo su ga izgubili, dodao je.

Govoreći o zlatnim rezervama, istaknuo je da središnje banke prednjače u kupnji.

- Godinama su središnje banke najveći kupci zlata. Poljska središnja banka je prošle godine kupila najviše zlata i ima ga više od ECB-a. Poljska trenutno ima oko 580 tona zlata, a ECB 550 tona, rekao je.

- Poljaci su prošle godine nadodali oko 150 tona u svoje rezerve i s time neće stati. Žele monetarnu neovisnost i zaštititi sebe, dodao je.

- Neminovno je da će i euro propasti. Svaka valuta je dosad propala pa tako i euro, rekao je Ivanović.

Dodao je da Hrvatska raspolaže s oko 1,8 tona zlata.

- Hrvatska ima oko 1.800 kilograma zlata. Nama to i nije toliko potrebno jer smo u eurozoni. Mi smo se prepustili ECB-u i ona upravlja s našom monetarnom politikom, istaknuo je.

Na kraju je naglasio rast interesa građana za ulaganje u zlato.

- Prošle godine Hrvati su uložili oko 700 milijuna eura u zlato, a ove godine očekuje se više od milijarde. Vidimo da to ne jenjava. Imali smo velike korekcije zlata i srebra i to je potaknulo velik broj ljudi da krenu ulagati, a i svi vide da globalno gospodarstvo ne ide na bolje, zaključio je Ivanović.