Šušnjar: Može se očekivati pad cijena dizela sljedeći tjedan

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je kako se može očekivati pad cijena dizelskog goriva sljedeći tjedan, a vezano uz stanje zaliha je rekao da su popunjene i da je sigurnost opskrbe neupitna.

Odgovarajući na pitanja novinara na marginama konferencije Dan velikih planova u organizaciji tjednika Lider, Šušnjar je napomenuo da je trend burzovnih kretanja ovoga tjedna takav da se cijene ispuhuju. 

- Možemo očekivati pad cijena dizelskog goriva sljedeći tjedan, rekao je ministar. 

Na pitanje razmišlja li se o tome krenuti putem Francuske koja smanjuje PDV, kazao je kako je Vlada iskoristila mehanizme i poluge te da se na vrijeme vodilo računa o tome da se mogu i europske trošarine spuštati. Stoga smo jedna od zemalja koja ima najjeftinije gorivo u okruženju, kazao je, izuzev onih otočnih zemalja koje imaju zbog razno raznih okolnosti jeftinije gorivo od svih.

Na novinarski upit koja je granica u kojem bi se počelo zadirati u PDV, ministar Šušnjar je odgovorio da ne bi gatao.

- Burze ovaj tjedan smanjuju cijene dizelskih goriva. Znači ove mjere koje smo do sad primjenjivali su dovoljne, pokazale su se efikasnima, a u slučaju potrebe ćemo razmatrati daljnje mjere. Nema magičnih granica, rekao je.

Vezano uz stanje zaliha kazao je kako su zalihe popunjene i kako je sigurnost opskrbe neupitna.

- Da danas sve stane i ne dođe ništa, mi pola godine funkcioniramo bez ikakvih ograničenja, poručio je.

Novinari su Šušnjara pitali i za komentar vezan uz tvrtku Studenac koja je, prema izvještajima domaćih medija, pred blokadom zbog duga od 450 milijuna eura, ali je samo kazao da se radi o Studenac privatnoj kompaniji i da se stoga nema što komentirati. Zakon, kako je rekao, predviđa koji su mehanizmi i postupanja u takvom slučaju.

- Na sreću, tržište rada je propulzivno. Treba jako puno radne snage, pogotovo ove domaće. Ukoliko dođe do toga, ja se nadam da neće, postoji zakon o financijskoj odgovornosti i predstečajnoj nagodbi, pa i onda ako mehanizmi tog zakona ne riješi tu situaciju onog imamo dalje zakone, istaknuo je Šušnjar.

"Hrvatska treba snažnu industriju koja razvija vlastite proizvode"

Ministar Šušnjar je poručio je da Hrvatska treba snažnu industriju koja stvara kvalitetna radna mjesta, izvozi i razvija vlastite proizvode.

Treba industriju u kojoj se znanje naših ljudi pretvara u proizvodnju i tehnologiju koja može konkurirati i na međunarodnim tržištima, pa već i sada konkurira", rekao je Šušnjar, dodavši da je to ambicija Nacionalnog plana industrije za razdoblje od 2027. do 2034. godine.

Istaknuo je, međutim, da aktualne cijene sirovina i energije otežavaju dugoročno planiranje. Kazao je da naša država ima industrijsko znanje, sposobne ljude i poduzeća koja se dokazuju na zahtjevnim tržištima. Želja mu je da takvih poduzeća bude sve više.

- Nacionalnim planom želimo dati dugoročan smjer industrijskoj politici i veću predvidivost onima koji ulažu u proizvodnju, naglasio je ministar gospodarstva, rekavši i da je u središtu pristupa vlade modernizacija prerađivačke industrije.

Otkrio je i da Vlada do 2034. godine želi povećati udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u bruto domaćem proizvodu sa 10,6 na 12,5 posto. Industrijska bi proizvodnja, kaže, na takav način pridonosila snažnom razvoju hrvatskog gospodarstva. Nastojat će da se u Hrvatskoj proizvodi više, ali da ono što se proizvede ima veću vrijednost.

I on je, poput predsjednika Zorana Milanovića, spomenuo važnost ulaganja u nuklearnu energiju, ali i u čiste tehnologije. Po njemu, zelena tranzicija mora biti provediva u stvarnim uvjetima poslovanja.

- Snažna domaća proizvodnja daje nam sposobnost da lakše odgovorimo na krize i zaštitimo gospodarsku sigurnost zemlje, naveo je ministar. 

Najavio je i veća ulaganja u istraživanje i razvoj u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije sa sadašnjih 1,65 na 2,8 posto.

Lakšim ostvarivanjem planova iz spomenutog nacionalnog plana za razvoj industrije pomoći će i financijska injekcija od tri milijarde eura, od čega 1,9 milijardi eura u razdoblju od 2027. do 2030. godine.

- Riječ je o procijenjenom okviru koji će se financirati kombinacijom nacionalnih sredstava, europskih sredstava i drugih financijskih izvora, naveo je ministar.