Šušnjar: Poticaji za obnovljive izvore veliki, ali nisu donijeli željeni rezultat

Za poticaje i otkup električne energije iz obnovljivih izvora dosad je potrošeno više od četiri milijarde eura, ali bruto dodana vrijednost u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u zadnjih deset godina manja je za 25 posto, rekao je u utorak ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Tijekom konferencije Jutarnjeg lista "Energetika 2026. - Hrvatska pred odlukama desetljeća", rekao je da je energetska tranzicija u Hrvatskoj počela prije 15-ak godina, kada su se donosile odluke desetljeća.

- Danas bez imalo okolišanja mogu reći da neke nisu bile dobre. Prebrzi modeli poticanja, nedovoljna analiza sustava, zanemarivanje mreže i potrošača, sve to ima cijenu i tu cijenu i danas plaćamo, rekao je Šušnjar.

Obnovljivi izvori energije

Govorio je o poticanju vjetroelektrana, solara i bioplinskih postrojenja gdje su, kazao je, načinjene greške koje će netko morati platiti.

Istaknuo je da nije skeptik kada je riječ o obnovljivim izvorima, no i da je Hrvatska imala dobru startnu poziciju zbog hidroelektrana, ali se otišlo u financijski izdašno poticanje obnovljivih izvora energije bez analiza i perspektive kako će to izgledati.

Naglasio je kako imamo 10 tisuća megavata zahtjeva za priključenje na mrežu iako, tvrdi, ni sami ne znamo što ćemo s tom električnom energijom.

Ministar, doduše, smatra da spomenute četiri milijarde eura nisu bačene u vjetar, budući da danas imamo te elektrane, no i da se u budućnosti mora optimalno ulagati.

- Prošle su se mreže radile radi kupaca, potrošača, a danas se smatra kako bi se trebale raditi radi proizvođača, naglasio je ministar.

Obrušio se i na stručne institute i agencije koje, po njemu, ne daju svima jednaku podršku.

Ukazao je i na projekt plinske južne interkonekcije za Bosnu i Hercegovinu rekavši da je Hrvatska ispunila sve preduvjete za potpisivanje ugovora s BiH.

Srbiji pristup LNG terminalu

- Idemo i s plinskom interkonekcijom prema Srbiji, čime dodatno jačamo sigurnost opskrbe i regionalnu energetsku stabilnost", rekao je Šušnjar, dodavši da će se Srbiji na taj način omogućiti pristup LNG terminalu na Krku. Za tu interkonekciju, za početni kapacitet, potrebno je izgraditi 15-ak kilometara plinovoda. Srbija je, naveo je, zainteresirana za taj projekt.

Vezano uz HEP, naveo je da jedino snažan HEP, koji je podnio sav teret energetske krize, može u krizi osigurati stabilnost sustava i sigurnost opskrbe. Po njemu, HEP mora biti ambiciozan, a ne da ključne kapacitete kupuje od drugih developera.

Osvrnuo se i na važnost geotermalne energije, izrazivši uvjerenje kako je tu snažan potencijal za proizvodnju električne energije. Isto tako, kazao je da je vrijeme poticanja energije iz sunca i vjetra iza nas, kao i da se naknada za razvoj obnovljivih izvora koju plaćaju građani neće povećavati.

Predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić podsjetio je da je u razdoblju od godine dana HEP uz ostalo pustio u rad sunčanu elektranu Dugopolje, kao i da radovi na velikoj investiciji sunčane elektrane Korlat idu nesmetano unatoč otežanim vremenskim uvjetima. Otkrio je i da je nastavljen trend povećanja priključenja solarnih elektrana na mrežu. Istaknuo je i doprinos HEP-a ratnoj pomoći Ukrajini jer Hrvatska najbolje zna što znači uništavanje elektroenergetske infrastrukture u ratu budući da je Domovinskom ratu pretrpjela štetu od 4,3 milijarde tadašnjih njemačkih maraka na mreži.

Veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Nicole McGraw težnju Hrvatske da postane regionalno energetsko čvorište vidi kao dobar temelj za širenje partnerstva sa američkim tvrtkama i SAD-om.

Naglasila je da je LNG terminal smanjio ovisnost Hrvatske, ali i drugih zemalja u regiji o ruskim energentima. Zalaže se za intenziviranje suradnje američkih i hrvatskih kompanija u energetskim investicijama što bi uz ostalo Hrvatskoj osiguralo sigurnu energetsku budućnost.

Osnivač Instituta za nuklearnu tehnologiju Duško Čorak smatra da bi Hrvatska do 2035. godine mogla imati izgrađenu nuklearnu elektranu.

- Ako se odluka o investiciji u nuklearnu elektranu donese tijekom ove godine i ako se krene u pripreme koje bi se nastavile i dovršile 2027. godine, gradnja elektrane bi mogla početi 2028. Elektrana bi mogla biti u pogonu 2033., a najkasnije 2035., rekao je Čorak.

Kazao je da se potrošnja električne energije u Hrvatskoj trenutačno kreće oko 20 teravatsati godišnje te se procjenjuje da bi se do 2050. mogla povećati na 37 do 42 teravatsat, iz čega proizlazi njegov zaključak o potrebi nove proizvodnje između 17 i 22 teravatsati godišnje uz povećanje vršne snage na 5.400 megavata.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan otkrio je tijek suradnje agencije i kazahstanske kompanije KazMunayGas (KMG) na istraživanju nafte i plina na polju Shygys u Kazahstanu.

Podsjetio je da je Agencija iskazala interes Kazahstanu za suradnju na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te da su prvi kontakti u tom smjeru uspostavljeni tijekom hrvatsko-kazahstanskog gospodarskog foruma u travnju 2025. Naveo je da su kazahstanski partneri AZU-u ponudili šest istražnih blokova, od kojih je Shygys ocijenjen najperspektivnijim.