Smanjuju se svi pokazatelji inflacije

Na znanstveno-stručnoj konferenciji "Financijsko tržište" zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek rekla je da se u Hrvatskoj smanjuju svi pokazatelji inflacije, dok je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko naglasila da su hrvatske banke stabilne i likvidne.

Sandra Švaljek na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji "Financijsko tržište" rekla je da se u Hrvatskoj smanjuju svi pokazatelji inflacije, a smanjuju se i inflacijska očekivanja potrošača i poduzeća.  

Izjavila je da inflacija u europodručju i Hrvatskoj prilično ustrajno pada, u Hrvatskoj već pet mjeseci zaredom i sada je na 8,9 posto, što je više nego u prosjeku u zemljama eurozone, no razlika se smanjuje.

Istaknula je da je Hrvatska u travnju prvi put nakon mnogo vremena imala manju stopu inflacije nego Slovenija i Austrija, a unutar zemalja eurozone višu su inflaciju imale baltičke zemlje i Slovačka.

To upućuje na snažno smanjivanje rasta cijena u Hrvatskoj, no i dalje se radi o povišenoj inflaciji pa ima još puno posla, rekla je.

Kamate na kredite rastu, ali blaže nego u ostatku eurozone

Govoreći o kreditima, rekla je da se vidi postojani rast kod kredita poduzećima i stanovništvu te rast kamatnih stopa na novoodobrene kredite, no u Hrvatskoj je taj porast niži nego u zemljama eurozone, jer imamo specifičnu situaciju te se ulaskom u europodručje steklo nekoliko faktora koji su utjecali da porast kamatnih stopa kod nas bude znatno blaži i sporiji nego u ostatku eurozone.

Ocijenila je da je ukupna gospodarska situacija bolja od očekivane, ulazak u eurozonu i šengensko područje pridonose povećanju optimizma, a poboljšanje gospodarskih izgleda otežava usporavanje inflacije.

Snažno tržište rada stvara pritisak na inflaciju, pada stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pa je prvi put nakon mnogo godina broj nezaposlenih pao ispod 100 tisuća, velika je potražnja za radnom snagom.

U Hrvatskoj su se kamatne stope na kredite nefinancijskim poduzećima izjednačile s onima u europodručju, izjavila je i naglasila kako Hrvatska danas ima niže kamatne stope na novoodobrene kredite nefinancijskim poduzećima i stanovništvu nego, primjerice, Italija ili Francuska.

Nastavila je da struktura stambenih kredita prema promjenjivosti kamatne stope i referentnom parametru štiti većinu dužnika od rasta kamatnih stopa. U Hrvatskoj, rekla je, imamo dobar dio kredita s fiksnim kamatnim stopama pa imamo najniži udjel promjenjivih kamatnih stopa stambenih kredita u novim poslovima, rekla je.

Istaknula je da kamatne stope domaćih banaka nastavljaju rasti te se nastavlja pooštravanje standarda odobravanja kredita, no kreditiranje je i dalje razmjerno stabilno.

Zamjenica guvernera zaključila je da se ukupna inflacija postupno smanjuje pod utjecajem pada cijena energenata i sirovina, temeljna inflacija još je uvijek postojana, a povoljnija gospodarska kretanja i snažno tržište rada otežavaju spuštanje inflacije. Projekcije očekuju tek postupno spuštanje inflacije prema ciljanoj razini, oštrija monetarna politika je moguća, no treba je iskoristiti da, kako je rekla, "prizemljenje ne bi bilo pretvrdo".

Perko: Sporiji rast kamata zbog visoke likvidnosti banaka

Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko izjavila je da su glavni razlozi sporijeg rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj u odnosu na zapadnu Europu visoka likvidnost i konkurentnost hrvatskog bankarskog sustava, te stabilna depozitna baza.

Naglasila je da su hrvatske banke stabilne i likvidne, dodavši da je "hrvatski bankarski sustav u nikad boljoj situaciji."

Podsjetila je da je ESB u srpnju prošle godine počeo dizati kamatne stope, rekavši da se taj rast nije posve prenio na hrvatsko tržište na kojemu imamo puno manji prijenos rasta kamatnih stopa iz više razloga.

Kao jedan od glavnih razloga navela je likvidnost bankarskog sustava, koji je po njezinim riječima i prije uvođenja eura bio visoko likvidan, a dodatna je likvidnost došla uvođenjem eura.

- Imamo i stabilnu depozitnu bazu kao izvor financiranja hrvatskog bankarskog sustava, jer bi se banke na stranom tržištu zaduživale skuplje i taj rast kamatnih stopa bi se tada brže prelio na hrvatsko tržište, rekla je.

Sporiji rast kamatnih stopa prema njezinom je mišljenju i rezultat visoke konkurentnosti bankarskog sustava i visoke troškovne efikasnosti pa su zato kamatne stope niže nego u nekim zemljama zapadne Europe.

I dalje rast kreditne aktivnosti

Perko je navela da je prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj sada na razini 2,92 posto, uz rast na godišnjoj razini od 0,4 postotna boda.

Kod potrošačkih kredita, prosjek je 5,45 posto, uz godišnji rast od 0,9 postotnih bodova.

Rekla je da rastu i potrošački i krediti poduzećima, iako je rast kredita poduzećima nešto smanjen, ali još uvijek raste.