Svjetska banka: Energenti sve skuplji, prijeti i nova prehrambena kriza

Cijene energenata u svijetu porast će u ovoj godini za 32 posto, objavila je Svjetska banka, znatno snažnije no što se očekivalo, uz naglo poskupljenje plina u Europi u uvjetima poremećaja u opskrbi zbog sukoba na Bliskom istoku.

U travanjskom izvješću SB je bio prognozirao poskupljenje energenata u ovoj godini za 24 posto.

U 2027. energenti bi trebali pojeftiniti za 11,5 posto, a gotovo isti postotni pad banka očekuje i u 2028. godini, pokazuju nove prognoze.

Ponuda nafte trebala bi se ove godine smanjiti za 5,2 posto, najviše u posljednja četiri desetljeća, ne računajući recesiju u 2020. godini. 

Zbog smanjene proizvodnje nafte cijena nafte marke Brent trebala bi se u kratkoročnom razdoblju zadržati na visokoj razini, uz prosjek od 92 dolara po barelu u ovoj godini. Cijene bi bile još i više da se ne očekuje pad potražnje od 2,5 posto, napominju u SB-u. Potražnja se više smanjila samo u pandemijskoj 2020. godini i u 1980., u razdoblju naftne krize.

Smanjene isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) trebale bi pak podići cijene plina u Europi u ovoj godini za gotovo 60 posto, izračunali su u SB-u.

U 2027. europske cijene plina trebale bi se pak smanjiti za osam posto, uz kontinuirano ograničenu opskrbu. Normalizacija tržišta u 2028. trebala bi pak spustiti cijene tog energenta na Starom kontinentu za gotovo 30 posto.

Blaže poskupljenje gnojiva

Gnojivo bi pak ove godine trebalo poskupjeti za 14 posto, izračunali su u SB-u, prepolovivši prognozu iz travanjskog izvješća.

U 2027. cijene bi mu trebale pasti za 12,4 posto i vratiti se na razinu iz 2025. godine. Silazni trend trebao bi se nastaviti i u 2028., uz prognozirani pad cijena od 8,2 posto.

Cijene prehrambenih sirovina trebale bi pak ove godine porasti nešto više od deset posto i za nešto više od sedam posto u 2027.

U nepovoljnijem scenariju, koji uključuje iznimno snažan el nio, nove poremećaje u isporukama žitarica preko Crnog mora, eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i još veća oštećenja na ruskoj naftnoj infrastrukturi, cijene hrane mogle bi biti 12 posto više no što se očekuje, upozorila je Svjetska banka.

Takav bi razvoj događaja mogao izazvati prehrambenu krizu sličnu onoj s početka 2010-ih, kada je još četrdesetak milijuna ljudi gurnuto u ekstremno siromaštvo, naglašavaju.

U 2028. hrana bi trebala pojeftiniti za 5,2 posto, pokazuju SB-ovi izračuni. 

Cijene nafte, prirodnog plina, hrane i metala snažno su porasle ove godine zbog niza globalnih šokova, navodi SB, a situacija bi se mogla još više pogoršati ako se sukob na Bliskom istoku intenzivira i ako šteta na ruskoj naftnoj infrastrukturi bude još veća.

Rast cijena energije i poremećaji u trgovini potiču inflaciju, ugrožavaju opskrbu hranom i usporavaju gospodarski rast, rekao je zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke Ayhan Kose.

Metali bi ove godine mogli poskupjeti 25 posto i dosegnuti rekordne razine. Aluminij, bakar i kositar pritom bi mogli biti skuplji zbog ograničene ponude i veće potražnje na koju utječu ulaganja u obnovljive izvore energije, električna vozila i podatkovne centre.

Cijene plemenitih metala trebale bi ove godine porasti 40 posto zbog pojačane potražnje za sigurnim ulaganjem u uvjetima geopolitičke neizvjesnosti, dok se iduće godine očekuje njihovo smirivanje.