Svjetska banka prepolovila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva

10.01.2023.

Zadnja izmjena 21:49

Autor: M.M./HRT/Hina

Svjetska banka ponovo prepolovila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva

Svjetska banka ponovo prepolovila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Hrvatsko gospodarstvo porast će u 2023. godini 0,8 posto, prognozirala je Svjetska banka, ponovo prepolovivši prognozu rasta u prvoj godini članstva u eurozoni, koja posustaje pod pritiskom problema u opskrbi energijom i skupljeg zaduživanja.

U listopadu je Svjetska banka (SB) gotovo prepolovila procjenu rasta aktivnosti hrvatskog gospodarstva u 2023., na 1,8 posto, istaknuvši visoku inflaciju koja je pritisnula realne plaće i vanjsku potražnju u ključnim trgovinskim partnerima, poput Njemačke. Sada očekuje rast aktivnosti u ovoj godini za 0,8 posto, pokazuju najnovije prognoze za svjetsko gospodarstvo.

Iduća godina trebala bi donijeti snažno ubrzanje aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu, uz prognoziranu stopu rasta od 3,1 posto, za pola postotnog boda višu nego što je SB očekivao u listopadu.

Procjena rasta u 2022. blago je podignuta, sa 6,4 na 6,6 posto.

Zakočena eurozona

Hrvatska je ove godine ušla u eurozonu i njezin BDP uključen je u BDP zone primjene zajedničke europske valute koji bi se u ovoj godini trebao zadržati na prošlogodišnjoj razini, procjenjuju u SB-u. U lipnju su za eurozonu prognozirali 1,9-postotni rast aktivnosti.

Gospodarstvo eurozone zakočit će u ovoj godini kontinuirani poremećaji u opskrbi energijom i snažnije zaoštravanje monetarne politike nego što se očekivalo, procjenjuju, dodajući da će se gospodarstvo stabilizirati u drugoj polovini godine, nakon pada u prvih šest mjeseci.

U 2024. aktivnost na području primjene zajedničke europske valute trebala bi blago porasti, po stopi od 1,6 posto, prognoziraju, snizivši dosadašnju procjenu za 0,3 postotna boda.

Inflacija bi trebala usporiti u uvjetima popuštanja napetosti na tržištima rada i pada cijena energije.

... i SAD

I američko gospodarstvo trebalo bi gotovo stagnirati u ovoj godini, uz prognoziranu stopu rasta od samo 0,5 posto. U lipnju prošle godine banka je prognozirala 2,4-postotni rast.

U idućoj godini najveće svjetsko gospodarstvo trebalo bi porasti istim tempom kao i eurozona, procjenjuju, snizivši dosadašnju procjenu za 0,4 postotna boda.

Osjetno je snižena i ovogodišnja prognoza za kinesko gospodarstvo, gotovo za jedan postotni bod, na 4,3 posto. U idućoj bi godini azijski div trebao tek blago ubrzati, uz procijenjenu stopu rasta od 5,0 posto, manje-više u skladu s lipanjskim procjenama.

Naglašena slabost

U takvim bi uvjetima svjetsko gospodarstvo u ovoj godini trebalo porasti samo 1,7 posto, najslabije u gotovo tri desetljeća, procjenjuje Svjetska banka, gotovo prepolovivši dosadašnju procjenu.

Prognoza je snižena zbog sinkronog zaoštravanja monetarne politike kako bi se obuzdala jako visoka inflacija, pogoršanja financijske situacije i kontinuiranih poremećaja koje izaziva ruska invazija na Ukrajinu, ističu u SB-u.

SAD, eurozona i Kina prolaze kroz razdoblje naglašene slabosti, a posljedice se prelijevaju na gospodarstva u nastajanju i ona u razvoju te pojačavaju nepovoljne trendove koji koče njihov rast, napominju.

U 2024. rast aktivnosti u svjetskom gospodarstvu trebao bi blago ubrzati, na 2,7 posto, procjenjuju.

Prelijevanje problema

Gospodarstvo u regiji Europe i središnje Azije (ECA), u koju Svjetska banka još uvijek svrstava i Hrvatsku, naglo je posustalo u 2022., a aktivnost bi trebala stagnirati i u novoj godini, odražavajući u prvom redu pad aktivnosti u Rusiji i duboku recesiju u Ukrajini u 2022.

U skupini članica EU-a u toj regiji najslabije bi u ovoj godini trebala porasti aktivnost u Mađarskoj i Poljskoj, za 0,5 odnosno 0,7 posto. Slijedi Bugarska s prognoziranim rastom aktivnosti za 1,7 posto i Rumunjska, gdje bi prema procjenama SB-a trebala porasti 2,6 posto.

Rusko gospodarstvo trebalo bi se u ovoj godini smanjiti za 3,3 posto, prognozira Svjetska banka, ublaživši dosadašnju procjenu pada za 0,4 postotna boda. U 2022. aktivnost se po novim izračunima smanjila 3,7 posto, za 1,2 postotna boda, blaže nego što su do sada procjenjivali.

Ukrajinsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini porasti 3,3 posto, potvrdila je banka procjenu iz listopada. U 2022. aktivnost se zbog rata smanjila za 35 posto, također u skladu s dosadašnjim procjenama.

Kada se isključe Rusija i Ukrajina, BDP bi u tranzicijskim gospodarstvima u regiji trebao porasti 2,1 posto u 2023., izračunali su u Svjetskoj banci.

Poremećaji u opskrbi Europe energijom, povezani s ruskom invazijom na Ukrajinu i sinkrono zaoštravanje monetarne politke prigušili su gospodarsku aktivnost, utječući na gospodarstva u ECA-i izravno i neizravno, zbog prelijevanja problema iz eurozone, ističu u SB-u.

Svjetska banka upozorava na moguću svjetsku recesiju u 2023.

Svjetska banka u utorak je smanjila svoje prognoze rasta za 2023., na razine koje se za mnoge zemlje kreću na rubu recesije, jer se utjecaj povećanja kamatnih stopa središnje banke intenzivira, ruski rat u Ukrajini ne približava se kraju, a najveće svjetske ekonomije stagniraju.

Svjetska banka za 2023. očekuje rast globalnog BDP-a od 1,7 posto, što je najmanji postotak od 1993., ako se izuzmu recesije 2009. i pandemijske 2020. godine.

U svom ranijem izvješću Global Economic Prospects iz lipnja 2022. banka je za ovu godinu predviđala globalni rast od 3 posto.

Svjetska banka za 2024. najavljuje rast od 2,7 posto, a za razdoblje od 2020. do 2024. ukupno će biti ispod 2 posto, što je najsporiji petogodišnji tempo od 1960. godine.

Ta institucija vjeruje da bi usporavanje najvećih gospodarstava, uključujući SAD, čiji očekivani rast je smanjila za 0,5 posto, moglo nagovijestiti novu svjetsku recesiju, manje od tri godine nakon prethodne.

- S obzirom na krhke gospodarske uvjete, svaki novi nepovoljan razvoj događaja, poput više od očekivane inflacije, nagli porast kamatnih stopa kako bi se ona obuzdala, ponovno izbijanje pandemije koronavirusa ili eskalacija geopolitičkih napetosti - mogao bi gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju, navodi banka u priopćenju.

Usporavanje rasta bit će posebno teško za ekonomije u razvoju koje se bore s velikim teretom duga, slabim valutama i rastom prihoda te usporavanjem poslovnih ulaganja.

Rast Kine u 2022. pao je na 2,7 posto, što je drugi najmanji rast od sredine 1970., nakon 2020. godine, jer su ograničenja uvedena zbog pandemije, previranja na tržištu nekretnina i suše utjecali na tamošnju potrošnju, proizvodnju i ulaganja, navodi Banka.

Institucija piše kako je s krajem 2022. počeo jenjavati dio inflatornog pritiska, s nižim cijenama energije i robe, no upozorila je da su rizici od novih poremećaja u opskrbi visoki te da bi se povišena temeljna inflacija mogla zadržati. To bi moglo potaknuti središnje banke da povećaju kamatne stopa više nego što se trenutno očekuje, pogoršavajući globalno usporavanje, dodaje se.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!