Svjetska banka snizila prognoze hrvatskog rasta u 2019. i 2020.
04.06.2019.
22:34
Autor: HRT
SB je snizio i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2021. godini, za 0,2 postotna boda, na 2,4 posto.
Svjetska banka (SB) snizila je u utorak procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, upozoravajući da su gospodarstva u nastajanju u Europi i središnjoj Aziji posebno izložena riziku posustajanja aktivnosti u glavnom trgovinskom partneru eurozoni.
- Hrvatsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti po stopi od 2,5 posto, a ista stopa rasta trebala bi se zadržati i u 2020., objavila je Svjetska banka u najnovijim procjenama za globalno gospodarstvo (GEP). Time su prognoze za obje godine snižene za po 0,3 postotna boda u odnosu na SB-ove procjene iz siječnja.
SB je snizio i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2021. godini, za 0,2 postotna boda, na 2,4 posto.
Rast aktivnosti u skupini gospodarstava u nastajanju u Europi i srednjoj Aziji - u koju SB svrstava Hrvatsku - u ovoj bi godini trebao usporiti na 1,6 posto, što je najslabiji rast u posljednje četiri godine, a dijelom odražava oštro slabljenje aktivnosti u Turskoj, tumači SB u izvješću pod naslovom "Pojačane tenzije, prigušena ulaganja". Time je siječanjska procjena za 2019. osjetno snižena, za 0,7 postotnih bodova.
- Trgovina nastavlja slabiti duž čitave regije, budući da je obujam robne trgovine usporio paralelno sa slabašnom aktivnosti u eurozoni, najvećem izvoznom odredištu regije - ocijenili su u SB-u.
Potvrđene su siječanjske prognoze za 2020. i 2021. kada bi rast u regiji Europe i srednje Azije trebao ubrzati na 2,7 posto odnosno 2,9 posto. U SB-u upozoravaju na značajne rizike koji prijete pogoršanjem izgleda za rast aktivnosti.
- Među najvećim je rizicima za rast oštrije od očekivanog usporavanje u najvažnijem trgovinskom partneru regije eurozoni - stoji u izvješću.
Dodatno bi povjerenje poslovnih čelnika i investitora mogle poljuljati nesuglasice na političkom planu između nekih zemalja srednje Europe i Europske unije, rezultati izbora, eskalacija ograničenja u međunarodnoj razmjeni i zaokret u procesu strukturnih reformi.
Na strani rizika napominju i da značajno povećanje duga privatnog sektora u toj regiji otvara i mogućnost značajnih potencijalnih financijskih obveza za javni sektor.
- Hrvatsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti po stopi od 2,5 posto, a ista stopa rasta trebala bi se zadržati i u 2020., objavila je Svjetska banka u najnovijim procjenama za globalno gospodarstvo (GEP). Time su prognoze za obje godine snižene za po 0,3 postotna boda u odnosu na SB-ove procjene iz siječnja.
SB je snizio i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2021. godini, za 0,2 postotna boda, na 2,4 posto.
Rast aktivnosti u skupini gospodarstava u nastajanju u Europi i srednjoj Aziji - u koju SB svrstava Hrvatsku - u ovoj bi godini trebao usporiti na 1,6 posto, što je najslabiji rast u posljednje četiri godine, a dijelom odražava oštro slabljenje aktivnosti u Turskoj, tumači SB u izvješću pod naslovom "Pojačane tenzije, prigušena ulaganja". Time je siječanjska procjena za 2019. osjetno snižena, za 0,7 postotnih bodova.
- Trgovina nastavlja slabiti duž čitave regije, budući da je obujam robne trgovine usporio paralelno sa slabašnom aktivnosti u eurozoni, najvećem izvoznom odredištu regije - ocijenili su u SB-u.
Potvrđene su siječanjske prognoze za 2020. i 2021. kada bi rast u regiji Europe i srednje Azije trebao ubrzati na 2,7 posto odnosno 2,9 posto. U SB-u upozoravaju na značajne rizike koji prijete pogoršanjem izgleda za rast aktivnosti.
- Među najvećim je rizicima za rast oštrije od očekivanog usporavanje u najvažnijem trgovinskom partneru regije eurozoni - stoji u izvješću.
Dodatno bi povjerenje poslovnih čelnika i investitora mogle poljuljati nesuglasice na političkom planu između nekih zemalja srednje Europe i Europske unije, rezultati izbora, eskalacija ograničenja u međunarodnoj razmjeni i zaokret u procesu strukturnih reformi.
Na strani rizika napominju i da značajno povećanje duga privatnog sektora u toj regiji otvara i mogućnost značajnih potencijalnih financijskih obveza za javni sektor.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora