07:34 / 12.04.2021.

Autor: Vlatko Grgurić/Plodovi zemlje/HRT/D.D.

Tehnologijom protiv mraza u voćnjacima

Tehnologijom protiv mraza u voćnjacima

Tehnologijom protiv mraza u voćnjacima

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Golemi ventilator američke proizvodnje jedini je ventilator u Hrvatskoj za zaštitu voćnjaka protiv mraza. Josip Stipčević testirat će ga uoči vala hladnoće, najavljenog u noći s utorka na srijedu. 

Snažnu elisu na visini od 11 metara pogoni plinski motor. Voćnjak je ekološki, a plin je u ekoproizvodnji dozvoljen energent. I dok ventilator ubrzava k maksimalnom broju okretaja, pod sobom od mraza štiti čak sedam hektara ekološkog nasada jabuka.

- Idealan trenutak za upaliti ovaj stroj je jedan i pol stupanj u plusu da bi uspio smiješati topli i hladni zrak i održavati iznad voćnjaka da ne napravi štetu. Treba paziti na fenofazu voćnjaka, je li u cvatnji ili nije u cvatnji. Sad s obzirom na specifičnu situaciju pošto imamo malo snijega, ali vjerujemo da će pomoći zaštititi nasad, objašnjava Josip Stipčević, direktor Fructum Moslavina.

- Jabuke su u fazi tzv. balona, što je dosta osjetljivo i temperature od -3° ili -4° će imati za posljedicu uništenje od 70 do 80 posto, kaže Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

Hladna fronta sredinom tjedna Europu nije jednako pogodila. Recimo u Poljskoj - zemlji koja proizvodi najviše jabuka u Europskoj uniji šteta je zanemariva. Poljska je sjevernije od nas i plantaže jabuka su nižoj vegetativnoj fazi. Manje je štete i u njemačkim, austrijskim i slovenskim jabučnjacima.

- Temperature u zapadnom dijelu Hrvatske će biti do -7°, s obzirom da su neke vrste u visokoj fenofazi, velike će se štete dogoditi, kaže Branimir Markota.

Da se šteta izbjegne, ili da se bar smanji, ne pomaže gledanje u nebo nego jedino - tehnologija.

Tehnologijom protiv mraza

Tehnologijom protiv mraza

Foto: Plodovi zemlje / HRT

U ovom umjetnom jezeru je 25 tisuća kubika vode, deset olimpijskih bazena. Vodom u ljetnim mjesecima Krunoslav Štriga natapa voćnjak, a sad uoči noći najavljenih niskih temperatura provjerava radi li antifrost sustav orošavanja mikrorasprskivačima.

- Poanta je da se, kad voda prelazi iz jednog u drugo agregatno stanje, oslobađa energija, dolazi do zagrijavanja ili temperaturu držimo oko nule, a bez toga bi temperature išle do -6° što očekujemo ove noći, pojašnjava Krunoslav Štriga, direktor Vrtova voća.

Nema ovakvih sustava puno u Hrvatskoj. Razlog je jednostavan, antifrost nije jeftin, a troši i puno vode. No, tomu su doskočili u Vrtovima voća, njihov antifrost je štedljiv, troši upola manje vode od uobičajenih sustava.

- Potrošnja je otprilike 20 kubika po satu, mi smo u voćnjaku od 15 hektara. Po noći ćemo štititi oko 12 sati, to je 3600 kubičnih metara. Zasad imamo dovoljnu količinu vode, ali ako se produži možemo doći u situaciju da nas to počinje zabrinjavati, rekao je Krunoslav Štriga.

- Nažalost, antifrost sustav ima manje od deset posto voćara, oko 600 hektara voćnjaka je pokriveno, ali to je jedan od najučinkovitijih sustava i može štititi i u cvjetanju nekoliko sati, kaže Markota.

Dijelove voćnjaka bez antifrost sustava ovdje štite lovcem mraza. U usporedbi s golemim ventilatorom i mikrorasprskivačima, lovac mraza je najmanje učinkovit, ali je i najjeftiniji.

- Od 35 kila plina po hektaru, autonomija otprilike oko šest sati. Preporuka je da se na isto mjesto dođe u periodu od pet do osam minuta, naravno ovisi i o temperaturi, što je niža preporuka je brže odraditi te krugove, rekao je Štriga.

Tehnologijom protiv mraza u voćnjacima

Tehnologijom protiv mraza u voćnjacima

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Šteta bi se u voćnjacima, a bit će je kaže predsjednik voćarske zajednice, mogla i trebala naplatiti iz premije osiguranja. Sve više voćara osigurava svoje nasade, no problem je, kaže, što neki osiguravatelji priznaju štetu od mraza nastalu tek nakon desetog travnja.

- Danas je šesti, znači sve ove štete koje će se dogoditi u voćnjacima, ali neće biti za pokriće. Kod nekih osiguravatelja je to utvrđeno fenofazom i to ima kod sorti koje kasnije cvjetaju neće se priznati ugovorni uvjet i neće se priznati polica osiguranja, objašnjava Markota.

Ulagati u zaštitu od mraza nije jeftino, ali voćari žele li taj posao raditi ozbiljno nemaju izbora. Spas sigurno trebaju tražiti u europskim fondovima.

- Imamo najave ministarstva za mjere za zaštitu voćnjaka od tuče, mraza i navodnjavanje. Bio bi veliki iskorak da se to dogodi jer smo podigli moderne voćnjake ne vidimo opstojnost ako se to ne dogodi, zaključuje Markota.

- Ventilator uz ove druge mjere će sigurno uspjeti spasiti cvjetne pupove od smrzavanja, teško je govoriti u postotcima, ali ovisi o dužini hladnog perioda i temperaturama. Ako imamo -2°, to spašavamo bez problema. Mi smo spremni, a o postotku će se moći poslije razgovarati, kaže Josip Stipčević.

- Optimist sam jer mi imamo alat za borbu, koliko će biti efikasno vidjet ćemo na kraju cijele te priče, izjavio je Krunoslav Štriga.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!