Tko će morati plaćati porez na nekretnine?

Trećina gradova i općina u Hrvatskoj odlučila je povisiti porez na nekretnine koji je od ove godine zamijenio porez na kuće za odmor. Njih 57 ih je smanjilo, dok su preostale 284 općine i gradovi zadržali isti iznos poreznog opterećenja. 

Do kraja mjeseca Porezna uprava prikuplja podatke važne za oporezivanje nekretnina. Tko će morati plaćati porez, a tko će biti izuzet, hoće li porezni pritisak uspjeti povećati ponudu nekretnina na tržištu?

Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija rekla je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" da je prema Zakonu obveznik tog poreza vlasnik stambene nekretnine.

- Ciljalo se na oporezivanje nekretnina za stanovanje. Od ovog poreza su izuzeti prostori koji služe stalnom stanovanju, dugoročnom najmu i oni prostori za koje se dokaže da se ne mogu koristiti, naglašava.

Dodaje da svi oni koji su do sada plaćali komunalnu naknadu, oni koji imaju uredno prijavljen ugovor o dugoročnom najmu, oni ne moraju ništa prijavljivati.

- Izdali smo poseban priručnik koji se nalazi na mrežnim stranicama Porezne uprave u kojemu građani mogu naći odgovore na neke nedoumice, rekla je.

Svi koji imaju novosklopljene ugovore o dugoročnom najmu ili svi oni koji smatraju da bi trebali biti oslobođeni poreza dužni su prijaviti činjenice važne za oporezivanje do 31. ožujka.

- Iznajmljivači koji imaju status domaćina i koji stanuju na adresi na kojoj iznajmljuju, oni će biti oslobođeni poreza na nekretnine, a svi ostali će ga plaćati, kao i porez na dohodak od iznajmljivanja, naglasila je Rogić Lugarić.

"Porez na nekretnine koji sada imamo više je evolucija poreza na kuće za odmor nego novi porez"

Ivan Čevizović iz Hrvatske komore poreznih savjetnika rekao je da je taj porez na nekretnine koji sada imamo više evolucija poreza na kuće za odmor nego novi porez na nekretnine.

- Dobar dio gradova se zadržao na onim iznosima poreza koje su i imali, a čak ni broj poreznih obveznika neće se značajno promijeniti, izjavio je.

Lana Mihaljinac Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama HGK je istaknula da je porez na nekretnine uvijek vruća tema u Hrvatskoj stoga što imamo visoke stope vlasništva.

- Mi smo jedna od rijetkih država koja nema porez na nekretnine, a imamo visoke stope vlasništva. U Udruženju poslovanja nekretninama smo zagovarali oporezivanje na osnovu vrijednosti. Smatram da kvadratura nije najbolji način utvrđivanja porezne obveze, naglasila je.

 Nedostatak nekretnina na hrvatskom tržištu

Dodala je da je velik nedostatak nekretnina na hrvatskom tržištu i to je osnovni razlog zašto imamo tako visoku nepriuštivost.

- Mi ne gradimo dovoljno već dugi niz godina. Prošle smo godine kada je tržište bilo aktivno, gradili15-ak posto manje nego što je to bilo 2000. godine. Rezultat je nedovoljna ponuda i sve manji broj mladih ljudi si može priuštiti nekretninu za kupnju, ali i za najam, istaknula je.

Čevizović govori kako statistike pokazuju da ima mnogo praznih stanova. Dao je primjer da ako imate stan od 100 četvornih metara, možete ga primjerice iznajmiti za 1000 eura mjesečno, a to znači da mjesečno morate platiti 84 eura poreza, što je na godišnjoj razini oko 1000 eura poreza.

- Alternativa tome je da ako stan nije u najmu 800 eura poreza. Porezni obveznik koji je imao takav stan propustio ga je iznajmiti. Od 12 tisuća eura koje bi imao godišnje od najma platio bi 1000 eura poreza i još uvijek bi imao 11 tisuća eura, rekao je.

"Ne radi se o nepravednom porezu"

Rogić Lugarić istaknula je da se takav tip poreza na prazne nekretnine primjenjuje i u drugim europskim zemljama.

- Ne mislimo da se radi o nepravednom porezu. Jasno nam je da to nije popularno, ali vjerujemo da je došao trenutak za uvođenje poreza na nekretnine stoga što je on i regulator tržišta, rekla je.

Mihaljinac Knežević naglasila je da rast cijena nekretnina ovisi o regijama i gradovima.

- Najtraženiji proizvod na tržištu je novosagrađeni stan, posebno u Zagrebu. Imamo slučaj da vlasnici starijih stanova precjenjuju svoje nekretnine, ali su se one zadnjih godina kupovale stoga što smo imali razne mjere koje su stimulirale potražnju, no to više nije tako, rekla je.

Zaključila je da nam nedostaju novosagrađeni stanovi po prosječnim i priuštivim cijenama.