07:00 / 15.12.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT/D.D.

Tko su lobisti u stvari i čime se točno bave?

Tko su lobisti i čime se točno bave?

Tko su lobisti i čime se točno bave?

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Lobiranje je legalan i legitiman posao, kazao je profesionalni lobist Natko Vlahović za HTV-ovu emisiju "Dobro jutro, Hrvatska". Smatra da je u Hrvatskoj na tom polju angažirano više od 1.000 ljudi i napominje da se radi o "novoj industriji, koja je postala tražena". Tvrdi da lobisti trebaju biti registrirani kako bi se izbjegla "siva zona" te da se to provodi u Bruxellesu.

U Hrvatskoj još nema zakona o lobiranju. Natko Vlahović očekuje da bi se mogao donijeti ove godine, kako bi se točno znalo tko i za što lobira, a i da javnost dobije informaciju tko su ti ljudi. 

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić smatra da se baš ne može reći da je HUP lobistička organizacija u klasičnom smislu. 

- HUP zastupa interese svojih članova, i općenito gospodarstva i poslodavaca. Mi smo osnovani sukladno zakonu, surađujemo s Vladom i sindikatima u promicanju interesa gospodarstva. U tom smislu jesmo lobisti, ali u nekom klasičnom smislu ne znam koliko nas se može držati lobističkom organizacijom više nego sve druge. Nama je na prvom mjestu opći interes, prije onog pojedinačnog, ali ne bježimo ni od toga da zastupamo svoje pojedine članove u njihovim partikularnim interesima, kazao je. 

U Hrvatskoj ne postoji propis koji definira samo lobiranje, ali postoje drugi propisi koji omogućuju da se ta djelatnost obavlja kao i drugo poslovno savjetovanje, objašnjava Vlahović.

- Postoje različiti vidovi lobističkog djelovanja. Jedan je svakako rad kroz različita udruženja i nevladine organizacije, a postoje i profesionalne tvrtke koje se bave tim poslom. I država lobira. Svaka vrsta djelovanja kojim se utječe na neku odluku je, kaže, lobiranje.

"U lobiranju su jasne granice djelovanja" 

Vlahović dodaje da u lobiranju postoji vrlo jasna granica, kako se ne bi pretvorilo u neki oblik korupcije.

- Lobistički proces uvijek počinje nekom analizom, pripremom terena, pregledom institucija ključnih za donošenje određene odluke, da bi se onda složila ozbiljna lobistička operacija, jedna kampanja. Zahtijeva vrlo kompleksan pristup da bi mogli djelovati na određenu aktivnost ili odluku. Vrlo je važno biti uporan u smislu ostvarivanja kontakata, upoznavanja ljudi, kaže i dodaje da, kako bi netko postao lobist, treba imati znanja o politici, institucijama, te donošenju zakona i propisa.

Lobiranje nije vezano samo za politiku, iako se često veže uz nju. Lobiraju i veleposlanici, kaže Zorić.

- Zagovaraju interese svoje zemlje – rade to ili izravno veleposlanici ili neke druge službe u veleposlanstvima. U Bruxellesu je najveći broj lobista i organizacija. Tamo i iz Hrvatske ima dosta lobista. Pojedine regije i županije imaju tamo svoje urede koji zagovaraju interese dotičnih regija, napomenuo je.

"Najviše troše tehnološke kompanije"

Danas na lobiranje najviše troše tehnološke kompanije, tvrdi Vlahović.

- Investiraju se milijarde u to da se zna koja se odluka donosi u kojem trenutku, kada će se određeni propis staviti na političku agendu. Obrambena, duhanska i farmaceutska industrija troše jako puno sredstava. Lobira se, kaže, i u energetici, zaštiti okoliša – sve industrije koje vole pratiti na koji način će se regulirati prostor oko njih investiraju u lobiranje.

- U Hrvatskoj uglavnom investiraju multinacionalne kompanije, ne toliko domaće tvrtke, kaže Vlahović. Dodaje kako se u Hrvatskoj lobiranjem bavi i dosta agencija za odnose s javnošću, što je ipak drugačije od lobiranja.

Radi se o stvaranju odnosa u oba sektora, i vrlo često su te kampanje povezane, kaže. Kad se govori o honoriranju lobista, Zorić smatra da je transparentnost ključna.

- Ako se zna što tko radi, koji interes i koga zastupa, i na koji način, onda je plaćanje potpuno logična stvar kao i u svakom drugom poslu. Mislim da tu nema ništa sporno. No, ako je to u nekoj "mutnoj zoni", to je već nešto što ne bi smjelo biti dopustivo. Transparentnost je element koji to može sprječavati, napominje.

"Utakmica s konkurentima"

Velike investicije je, kaže Zorić, teško zamisliti bez lobiranja.

- Države se trude objasniti financijskim organizacijama da smo upravo mi bolji za neku investiciju od drugih. To je naprosto utakmica u kojoj se natječete s konkurentima. Svi nude neke argumente, ali ako imate dobre argumente onda tu pomažu ljudi koji to znaju i imaju veze da uvjere investitore, zaključuje Zorić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!