14:09 / 22.02.2022.

Autor: HRT/Hina/J.L.

Tramišak: Niz mogućnosti i prilika za poduzetnike u novom financijskom razdoblju

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak

Foto: Robert Anic / PIXSELL

Niz je mogućnosti i prilika koje će poduzetnici imati u novom financijskom razdoblju, poručila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak prilikom predstavljanja novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), u sklopu kojega je Hrvatskoj na raspolaganju iz EU 14,4 milijardi eura. Tramišak je sudjelovala na poslovnom doručku Američke gospodarske komore u Hrvatskoj "Mogućnosti poslovne zajednice za korištenje sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027.", pri čemu je istaknula da je novim VFO-om Hrvatskoj na raspolaganju oko 14,4 milijarde eura, od čega oko devet milijardi eura otpada na Kohezijsku politiku, koju koordinira ministarstvo kojem je ona na čelu.

- Velik dio sredstava bit će usmjeren upravo konkretnim, ciljanim javnim pozivima za naše gospodarstvenike i poduzetnike, za ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva, što uključuje sva produktivna ulaganja - u istraživanje, razvoj i inovacije, ali idemo i jednim novim smjerom, koji se tiče planova industrijske tranzicije regija, gdje želimo ojačati regionalna gospodarstva Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske, izjavila je Tramišak.

Kako je pritom istaknula, niz je mogućnosti i prilika koje će poduzetnici imati u novom financijskom razdoblju.

- Prvi natječaji su već započeli, lani u okviru instrumenta EU slijedeće generacije i React EU-a za ulaganja u proizvođačku industriju za zelenu i digitalnu tranziciju, a više od milijarde kuna već je ugovoreno za hrvatske poduzetnike, rekla je.

- Novi pozivi očekuju se pred kraj ove godine, nakon što novi VFO odobri Europska komisija, najavila je.

Podsjetila je da vrijednost cijelog paketa koji je Hrvatskoj na raspolaganju u sljedećih devet godina doseže 25 milijardi eura. Cijelim paketom, uključujući između ostalog i novi VFO i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), gospodarstvenicima će izravno na raspolaganju biti oko pet milijardi eura.

Pritom je podsjetila i na mogućnost ulaganja kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku, gdje ukupan iznos također doseže oko pet milijardi eura, a taj proces vodi Ministarstvo poljoprivrede.

Najveća koncentracija u smjeru zelene i pametne tranzicije


Od 8,6 do oko 9 milijardi eura dostupnih u sklopu Kohezijske politike, 4,74 milijarde eura odnosi na Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027., koji se oslanja na Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond, a novitet je Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027., "težak" 1,86 milijardi eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za pravednu tranziciju.

- Tu je i Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. - 2027., vrijedan 1,98 milijardi eura, koji se u cijelosti odnosi na Europski socijalni fond +, navela je Tramišak.

Istaknula je pet ciljeva Unije koji čine strateški okvir za provedbu Kohezijske politike u programskom razdoblju 2021. - 2027., a koji se odnose na "Pametniju Europu", to jest promicanje inovativne i pametne gospodarske preobrazbe, zatim "Zeleniju Europu", s niskom razinom emisija ugljika, promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja i kružnog gospodarstva, zatim "Povezaniju Europu", "Europu s istaknutijom socijalnom komponentom", te naposljetku na "Europu bližu građanima", putem poticanja održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja te lokalnih inicijativa.

Kada se gleda raspodjela sredstava po ciljevima tih politika iz tri gore navedena fonda, za "Europu bližu građanima" namijenjeno je 830 milijuna eura, na "Solidarnu Europu" otpada 840 milijuna eura, "Povezaniju Europu" 980 milijuna eura, "Zeleniju Europu" 2,01 milijardu eura, a "Pametniju Europu" 1,76 milijardi eura.

- Stoga, najveća koncentracija je upravo u smjeru zelene i pametne tranzicije. A upravo se u tva dva cilja politike mogu najviše prepoznati gospodarstvenici i ulaganja u poduzetništvo i gospodarstvo", poručila je Tramišak.

Tako će se na "Pametniju Europu", odnositi 30% alokacije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a za "Zeleniju Europu" 33% iz tog fonda.

Prioriteti operativnih programa

Prioriteti Operativnog programa Konkurentnost i kohezija između ostalog se odnose na jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranje poslovne konkurentnosti, digitalizacije i pametne specijalizacije, jačanje digitalne povezivosti izgradnjom širokopojasnih agregacijskih mreža, dok je primjerice za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbu na klimatske promjene i zaštitu okoliša namijenjeno 13,4 milijarde kuna.

Kod Integriranog teritorijalnog programa, koji ima regionalni pristup i ide prema slabije razvijenim područjima, 3,85 milijardi kuna odnosi se na održivo regionalno gospodarstvo, primjerice 6,3 milijarde kuna ide za razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja, dok će 178 milijuna eura, iz Fonda za pravednu tranziciju, biti usmjereno na Sisačko-moslavačku i Istarsku županiju, jer su one još 2018. prepoznate kao najveći zagađivači i proizvođači emisija CO2.

Industrijska tranzicija

Kada je riječ o procesu industrijske tranzicije u Hrvatskoj, tu su apostrofirani planovi za tri regije - Panonsku, Jadransku i Sjevernu Hrvatsku, koje su po razvijenosti znatno ispod prosjeka EU-a, pri čemu je Tramišak izrazila uvjerenje da se stvaranjem regionalnih lanaca vrijednosti može promijeniti slika hrvatskog gospodarstva.

Tako se prioritetne niše za Panonsku Hrvatsku odnose na proizvodnju hrane, pametne i kreativne industrije, ulaganja u zelene tehnologije i zelenu gradnju, kao i razvoj kontinentalnog turizma. U Jadranskoj Hrvatskoj naglasci su između ostalog i na daljnjem razvoju turizma, poput zdravstvenog i luksuznog, a za razliku od drugih regija spominje se i audio-vizualna i filmska industrija, dok se kod Sjeverne Hrvatske između ostalog izdvaja regionalni lanac vrijednosti proizvodnje vozila.

Kako je napomenula Tramišak, to se ne odnosi samo na Rimac Automobile, već i na druge proizvođače komponenti za proizvodnju vozila, ne samo iz automobilske industrije.

U okviru regionalnih lanaca vrijednosti raspisivat će se ciljani javni pozivi za poduzetnike, koji se mogu očekivati u drugoj polovici godine, najavila je ministrica.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!