11:41 / 16.07.2019.

Autor: HRT

Trevižan: Stanje na Mediteranu nije dobro, 80 % vrsta je u prelovu

Foto: Pexels / Pixabay

Foto: Pexels / Pixabay

Foto: - / -

Zabrinjavajuće stanje morskih grabežljivaca jasan je signal ukupnog propadanja Sredozemnog mora, čiji je divlji svijet desetkovan prekomjernim izlovom.
Više od polovice vrsta morskih pasa i raža u Sredozemnom moru je ugroženo, a gotovo ih se trećina lovi do razine izumiranja. Zabrinjavajuće stanje morskih grabežljivaca jasan je signal ukupnog propadanja Sredozemnog mora, čiji je divlji svijet desetkovan prekomjernim izlovom. Ove dramatične podatke iznijela je Svjetska organizacija za zaštitu prirode, a u tom povodu u Studiju 4 gostovao je Toni Trevižan iz WWF Adria.

Na pitanje koje zemlje prednjače po ulovu morskih pasa u Sredozemlju, rekao je da u Mediteranu prednjače zemlje sjeverne Afrike - Maroko, Tunis, od europskih zemalja to je Italija.

- To su cifre od 4 - 5 tisuća tona hrskavičnjača godišnje. Talijani love od oko tisuću i pol. U Hrvatskoj nemamo točne podatke. Međutim, prema onima koje imamo iz 2015., riječ je od 200 do 220 tona na razini godine, istaknuo je.

- Jedan od problema je veliki prelov na Mediteranu, ne samo za hrskavičnjače nego i za ostale ribe. Drugi problem specifičan za morske pse je da su oni dugoživuće životinje, relativno velike, tako da ne mogu izbjeći mreže. A još imaju i mali broj mladih. Postoje i drugi problemi koji su vezani za onečišćenje samog okoliša s plastikom. Posljednja istraživanja pokazuju da je kod čak 25 posto modrulja u želucu pronađena plastika. Naravno, samim time u kasnijim stadijima njihovog života može doći do ugibanja, istaknuo je.

- Neke vrste hrskavičnjača se love radi komercijalne vrijednosti. Međutim, još veći broj vrsta i još veće količine su jednostavno neželjeni prilov. Ribari ga ne žele uloviti, no zbog same konstrukcije svojih alata morski psi završavaju na njihovim udicama, mrežama stajaćicama, plivaricama ili kočama. Tu bismo željeli dati preporuku za razvijanje selektivnijih alata, odnosno udica, koje neće oštetiti morske pse. Tako da se nakon puštanja poveća njihova šansa za preživljavanje u divljini, naglasio je.

- Trenutačno je u Sredozemlju 20 vrsta morskih pasa i raža na crnoj listi označeno kao kritično ugroženo. To je samo jedna stepenica prije izumrli u divljini. Mi se naravno nadamo da se to neće dogoditi i da će i administracija a i znanstvenici shvatiti problem te da će povećati napore da se morski psi i raže sačuvaju. Međutim u posljednjih 10 godina za promatrane vrste u Sredozemlju ne samo da se stanje nije poboljšalo. Dapače, 11 vrsta se popelo za jednu stepenicu  na crnoj listi, odnosno postali su još ugroženiji, istaknuo je.

- Morski psi su vrhovni predatori u moru i kao i ostale vrste koje su vrhovni predatori imaju vrlo važnu ulogu u ekosustavu. Što bi se točno desilo ukoliko nestane morskih pasa je nepredvidivo. Ovisi od ekosustava do ekosustava. Mi možemo učiti na nekim primjerima iz dijelova hdje su već nestali. Tako je na primjer na istočnoj obali Amerike nestankom morskih pasa došlo do kolapsa ribolova školjkaša. Zbog njihovog nestanka razmnožile su se ribe koje su jele školjke. A nakon nestanka školjki ribari koji su se time bavili izgubili su posao. Što bi se desilo u Mediteranu ne znamo a nadamo se da nećemo ni saznati, smatra.

- Stanje općenito u Mediteranu nije dobro. Čak 76%, skoro 80% vrsta je u statusu prelova. Posljednjih godina stanje se ne popravlja i Jadran kao mali zaljev Mediterana je u sličnom stanju. Posljednja saznanja o mladoj plavoj ribi koja čini 90 posto našeg ulova. Jer da su i srdela i inćun, pogotovo srdela u velikom stanju prelova, pod velikim ribolovnim naporom, također većina kočarskih lovina je u stanju prelova izuzev kozice i trlje, ističe.

Ipak da kažemo nešto pozitivno za naš Jadran i našu administraciju posljednjih godina zabranjen je ribolov u Jabučnoj kotlini što je po mom mišljenju najveći uspjeh hrvatske administracije u povijesti. Tako je zaštićeni vrlo važno i mrijestilišta vrlo važnih gospodarskih vrsta kao što su oslić, škamp, grdobina. Istraživanje je pokazalo da je stanje sad puno bolje i to nam može biti primjer, naglasio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!