Trump uvodi nove carine, odnose se i na robu iz EU-a; stižu reakcije

Američka administracija od petka uvodi nove carine od 10 i 12,5 posto na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući i onu iz Europske unije, zbog nedovoljno stroge provedbe zabrane prisilnog rada, i to u trenutku kada istječe privremena globalna carina od 10 posto, najavili su visoki dužnosnici administracije.

Taj je potez najnoviji pokušaj Bijele kuće da oživi viziju predsjednika Donalda Trumpa iz predizborne kampanje o uvođenju gotovo univerzalnih carina, nakon što je Vrhovni sud SAD-a u veljači poništio njegove "recipročne" carine u rasponu od 10 do 50 posto. Te su carine prethodno uvedene na temelju zakona o izvanrednom stanju s ciljem da se smanji američki trgovinski deficit.

Trump je na tu presudu Vrhovnog suda reagirao uvođenjem privremene carine od 10 posto na razdoblje od 150 dana, koja istječe u petak u 00:01 sati po istočnom ljetnom računanju vremena (EDT). Pritom se pozvao na članak 122. Zakona o trgovini iz 1974., propisa namijenjenog rješavanju kriza platne bilance. Nove carine stupit će odmah na snagu, s time da je roba u tranzitu izuzeta od primjene do 28. srpnja u 00:01 (EDT).

Visoki dužnosnik Trumpove administracije odbacio je tvrdnje da su carine uvedene zbog prisilnog rada, na temelju članka 301. spomenutog zakona iz 1974., izravna zamjena za carine kojima upravo istječe rok primjene, unatoč podudarnosti u vremenu uvođenja, sličnim stopama i činjenici da obuhvaćaju gotovo sav američki uvoz. Taj dužnosnik istaknuo je da SAD ima strože zabrane uvoza robe koja se proizvodi prisilnim radom i provodi ih rigoroznije od bilo koje druge zemlje.

Dužnosnik administracije rekao je da će niz robe biti izuzet od tih carina, uključujući naftu i plin, gnojiva, određene prehrambene proizvode i robu koja je već predmet carina zbog nacionalne sigurnosti, poput automobila, čelika, aluminija i bakra. I roba koja je u skladu sa Sporazumom o trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade također će biti izuzeta zbog visoko integriranog sjevernoameričkog lanca opskrbe i visoke razine američkog udjela u toj robi.

Roba iz zemalja koje su donijele odgovarajuće zakone protiv prisilnog rada oporezivat će se po nižoj stopi od 10 posto prilikom ulaska na američko tržište, a uvoz iz onih s neadekvatnim zabranama bit će podložan višoj stopi od 12,5 posto.

Reakcije na američke carine

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas dovela je u pitanje razloge Washingtona da uvede nove carine na robu iz Europske unije, kaže da su optužbe o nedovoljno strogoj provedbi zabrane prisilnog rada neutemeljene.

- Ne možete to reći za Europsku uniju, izjavila je Kallas za Reuters na marginama sastanka Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) u Manili.

- Ako uspoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mislim, mi imamo plaćeni godišnji odmor, imamo veoma dobre radne uvjete za naše djelatnike pa to zaista nije utemeljeno, dodala je.

Australija je objavila da nove američke carine nemaju smisla te da je vlada razočarana odlukom kojom će se postojeće carine za tu zemlju povećati s 10 na 12,5 posto.

- Prema našem mišljenju, to doista nema smisla, rekao je australski ministar obrane Richard Marles za ABC Radio.

I brazilska vlada odbacila je carine koje su Sjedinjene Države uvele toj južnoameričkoj zemlji i još 59 trgovinskih partnera, nazvavši taj potez potpuno proizvoljnim i neopravdanim.

- Budući da nema pravnu osnovu u domaćem zakonodavstvu za potporu svojoj protekcionističkoj trgovinskoj politici, Ured američkog trgovinskog predstavnika odlučio je manipulirati pitanjem od velike važnosti za ljudska prava i pokret za prava radnika, poručili su iz Brazila, čiji će izvoz od petka u SAD prema toj mjeri biti oporezovan stopom od 12,5 posto.

Brazil je najavio da će odmah pokrenuti postupke za aktiviranje mehanizama odgovora predviđenih njegovim "Zakonom o reciprocitetu" te da će slučaj iznijeti pred mehanizam Svjetske trgovinske organizacije za rješavanje sporova.