U Hrvatsku stiglo manje stranih radnika, potrebe tržišta i dalje velike

Od početka godine do kraja srpnja u Hrvatskoj je izdano oko 106 tisuća dozvola za boravak i rad stranih državljana. Pad je to, u odnosu na prošlu godinu, od 7,5 posto. Upola je manje izdanih dozvola za novo zapošljavanje, a razlog je dijelom u tome što je, u odnosu na lani, u porastu broj produljenja i sezonskih dozvola. Strani radnici i dalje su ključan oslonac hrvatskog turizma i gospodarstva.

Strani radnici nužni u gotovo svim sektorima

Nedostatak radne snage i dalje je jedan od najvećih izazova hrvatskog gospodarstva, a potrebe za radnicima povećane su u gotovo svim sektorima, istaknuo je Antun Trojnar, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i predsjednik Obrtničke komore Zagreb, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.

Ističe kako najviše stranih radnika dolazi iz zemalja u okruženju, koje su Hrvatskoj bliske i kulturološki i jezično. Podsjetio je da su i u ranijim migracijama među najbrojnijim stranim radnicima bili državljani Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova. No, zbog sve većih potreba za radnom snagom, posebice u turizmu i ugostiteljstvu, posljednjih godina raste i broj radnika iz udaljenijih zemalja.

- Pokazali su se jako dobri radnici iz Filipina i zato je taj veliki broj radnika koji nam dolazi iz Filipina, ali i iz ostalih zemalja, rekao je Trojnar.

Prema njegovim riječima, potrebe za radnicima najveće su u građevinarstvu, industriji, proizvodnji i prijevozu, ali sve više radne snage nedostaje i u uslužnim djelatnostima.

- Potrebe su velike, a povećane su potrebe u skoro svim sektorima, rekao je.

Govoreći o znanju i vještinama stranih radnika, Trojnar ističe kako obrtnici nemaju puno vremena za dodatnu edukaciju zaposlenika jer se i sami suočavaju s manjkom radne snage.

Kako kaže, strani i sezonski radnici uglavnom služe kao dopuna postojećim kapacitetima, kako bi obrtnici mogli ispuniti ugovorne obveze, ali i potrebe turizma i ugostiteljstva.

Istaknuo je i kako najviše cijene radnike koji već imaju određeno predznanje i iskustvo.

Trojnar je istaknuo i važnost strukovnog obrazovanja te majstora koji svoja znanja prenose učenicima srednjih strukovnih škola. Takav sustav, smatra, olakšava upoznavanje sa zanimanjem i radnicima i poslodavcima te omogućuje lakše uključivanje u posao.

Obrtnici strahuju da će obučeni radnici otići u veće tvrtke

Trojnar ističe kako je jedan od problema s kojima se obrtnici godinama suočavaju to što nakon što obuče radnika, on može otići u veću tvrtku.

- Upravo zato smo i pozdravili ovaj zakon da nam se povećaju radne dozvole, da nisu više godinu za godinu, nego na dvije godine, rekao je dodajući da su plaće na tržištu danas uglavnom izjednačene te da se mali obrtnici moraju natjecati s velikim tvrtkama za radnike.

Istodobno, smatra da je odlazak radnika iz Hrvatske u zapadnoeuropske zemlje sve manje izražen jer su se razlike u cijeni rada smanjile.

Prema njegovim riječima, cijena rada u Hrvatskoj danas je gotovo ista ili slična onoj u Njemačkoj, Austriji i Italiji, ako se uspoređuje isti broj odrađenih sati.

Strani radnici trebaju učiti hrvatski jezik

Antun Trojnar kaže da u Hrvatskoj obrtničkoj komori u potpunosti podržavaju obvezu učenja hrvatskog jezika za strane radnike.

Ističe da je poznavanje jezika važno za svakodnevnu komunikaciju, osobito u trgovinama i ugostiteljstvu, ali i zbog starijih građana koji se možda ne služe stranim jezicima.

Pozdravio je i vaučere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za učenje hrvatskog jezika, kao i programe koje provodi Obrtničko učilište. Cilj je, kaže, omogućiti stranim radnicima da nauče jezik zemlje u kojoj žive i rade.

Izdano 41.716 novih dozvola

Poslodavci su ove godine na više od 106 tisuća radnih mjesta morali zaposliti strane radnike. Prema podacima MUP-a, potrebe su ove godine ipak bile manje nego lani. 

Za zapošljavanje novih stranih radnika izdano je 41.716 dozvola, što je upola manje nego lani.

- S obzirom da je Hrvatska izložena turističkoj djelatnosti i sezonalnosti, da smo omogućili i fleksibilnije zapošljavanje osoba koje rade u sezoni, tako da imamo broj od 155 tisuća danas zaposlenih. I moram reći da smo smanjili broj izdanih radnih dozvola jer smo omogućili i korištenje instituta produženja radnih dozvola, rekao je Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Najviše stranih radnika stiglo je iz susjedne BiH oko 19.500. Slijedi Srbija s više od 17.800, zatim Filipini odakle je stiglo oko 15.700 radnika, a malo manje iz Nepala. Slijede radnici iz Sjeverne Makedonije te Indije.

Iako je izdan manji broj dozvola, potrebe tržišta rada i dalje se u Hrvatskoj ne mogu zadovoljiti bez stranih radnika.

Potrebe su najveće u sektoru turizma i ugostiteljstva, gdje je ove godine izdano više od 43.500 dozvola, zatim u graditeljstvu, oko 27.000, u industriji oko 12.000, u prometu i vezama više od 6.500 te u trgovini malo više od 6.300.

Najviše ih je zaposleno u Zagrebačkoj županiji, zatim u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj. Poslodavci većinom zadovoljni.

- Imamo radnike iz Nepala i vrlo smo zadovoljni njihovim radom, suradnjom i kako su se uklopili u radnu okolinu. Od samog početka sustavno radimo na njihovoj prilagodbi, rekla je Nives Lukač, specijalistica za edukacije i razvoj zaposlenika u prehrambenoj tvornici.

- Što tražimo to i dobijemo. Imamo online intervjue prilikom zapošljavanja. Mi radimo selekciju kao što radimo i s našim radnicima i ne mogu reć da dolaze s nekakvim negativnim ili da lažu ili da krivotvore svoje dokumente, kaže Andrija Pirnat, vlasnik hostela u Zagrebu.

Dok uvozimo stranu radnu snagu, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje registrirano je oko 62 tisuće nezaposlenih, a cilj je i njih uključiti u tržište rada. Za to je u sklopu mjera aktivne politike zapošljavanja u posljednjih 10 godina utrošeno milijardu i pol eura, a kao najpopularnija pokazala se mjera samozapošljavanja.