07:33 / 09.03.2022.

Autor: U mreži Prvog/Hrvatski radio/M.Š./HRT

U mreži Prvog: Hoće li Rusija bankrotirati do 15. travnja?

U mreži Prvog, 9.3.2022.

U mreži Prvog, 9.3.2022.

Foto: Hrvatski radio / HRT

Hoće li Rusija bankrotirati do 15. travnja, kako najavljuje agencija Morgan Stanley? Što se događa na svjetskim burzama? Može li se nedostatak ruskih energenata nadoknaditi iz drugih izvora? Kakve gospodarske posljedice rat u Ukrajini ostavlja na Europu, regiju i Hrvatsku? 

Gosti emisije Hrvatskoga radija "U mreži Prvog" bili su analitičari Luka Brkić, stručnjak za međunarodne ekonomske odnose, Hrvoje Japunčić, financijski analitičar i Miro Skalicki, stručnjak za energetiku. Komentirali su aktualnu situaciju s ruskom ekonomijom kao i poremećaje na svjetskom tržištu. Poručuju da je u ovom trenutku, s obzirom na situaciju, vrlo teško prognozirati u kojem će se smjeru stvari razvijati. 

- Ne znam hoće li Rusija bankrotirati. O tome ne želim spekulirati. Želim naglasiti da bankrot države i bankrot tvrtki, nisu sinonimi. Država ne može u klasičnom smislu bankrotirati i biti rasprodana, može samo dalje tonuti i ulaziti u nove probleme, promjene režima, sustava itd., istaknuo je na početku Luka Brkić.

Svjedoci smo da je Ruska federacija niz godina financirala na međunarodnim tržištima kapitala, dodaje Japunčić, ističući da postoji vjerojatnost da s 15. travnjem neće imati mogućnosti isplatiti.

- Zbog sankcija, Ruska središnja banka ne može do velikog dijela svojih deviznih rezervi. Govorimo o državi, ali slična je situacija i s korporacijama koje su izdavale različite vrijednosne papire na međunarodnim tržištima. No, situacija se mijenja iz dan u dan. 

SAD ne ovise o ruskoj nafti i plinu

Spomenuo je slučaj Venecuele, gdje su se međunarodni kreditori pokušali naplatiti od imovine.

- Moguće da onaj dio rezervi koja Ruska središnja banka ima na stranim tržištima, pa da se od toga naplate, dodaje Japunčić.

Zelenski je zahvalio SAD-u zbog odluke o zabrani nafte i plina.

- Za SAD to ništa ne znači, od 2018. godine su netto izvoznik plina i nafte. Ono što su uvozili, uvozili su u trenucima kada je cijena nafte bila niska, a istovremeno su čuvali svoje rezerve. Europa je izuzetno ovisna o uvozu energenata, na dan se uvozi oko milijardu eura nafte i plina, dodaje stručnjak za energetiku, Miro Skalicki.

"Ne postoji jedinstvena europska energetska politika"


Kaže da će biti teško nadomjestiti plin, naftu ne toliko.

- Prirodni plin treba pretvoriti u ukapljeni prirodni plin da bi se mogao prevoziti brodovima kako se prevozi nafta. Tih izvoznih terminala ima relativno malo, SAD sada intenzivno rade na izgradnji terminala. Njima je interes plasirati to u Europu, dodaje. 

Profesor Brkić dodaje da je situacija izuzetno kompleksna.

- Mi kada pogledamo EU u energetskom kontekstu, neki su potpuno ovisni o Rusiji, a neki nisu uopće. Pitanje je koliko će dugo sankcije trajati i koliko će biti homogen odgovor. Što će duže trajati, to će biti sve veći problemi za Europu, a po mojem sudu Rusi će biti bliže rješenju, po onoj staroj "zavadi pa vladaj". Energetska politika EU-a je na razini nacionalnih država, nema sveobuhvatne energetske politike, što bi značilo solidarnost prema državama koje su više ovisne. 

Financijski analitičar Japunčić kaže da je europska situacija složena.

- U recentnim planovima Europske komisije, spomenuta je mogućnost da će se određeno europsko tijelo pojavljivati kao kupac naftnih i plinskih derivata. EU nema dosta instalacija po pitanju LNG-a. Postoje intencije da će se možda sada situacija promijeniti. 

Teško prognozirati što će se dalje događati

Miro Skalicki dodaje da je zajednički pristup prema energetici nešto je nedostajalo Europi svih ovih godina.

- Različite zemlje imaju različite situacije oko dobave plina. Neke su izuzetno ovisne, a slična je situacija i s naftom. Dobra je ideja da se na razini EU-a nešto napravi, ali to neće biti jednostavno, to će biti dugotrajan proces.

Ne vjerujem da će doći do daljnjih eskalacija, no teško je prognozirati što će se dalje događati.

- Ako bi se zatvorio Sjeverni tok 1, Europa bi ušla u velike probleme. 

LNG terminal

LNG terminal

Foto: Issei Kato/File Photo / REUTERS

Luka Brkić dodaje kako niti sam Vladimir Putin nije siguran što napraviti za tjedan, 10 ili mjesec dana. Da se situacija mijenja iz minute u minutu.

- Pretpostavljam da postoji i tajna diplomacija iza pozornice, da se razgovara o ovim stvarima, kako iz svega toga izaći. Sankcije su moćno oružje, to komplicira puno toga u Rusiji, ali mislim da same sankcije ne mogu dovesti do toga da Rusija kaže da su potpuno pogriješili i da će se povući.

Indikativne brojke govore da se trenutna ratna razaranja u Ukrajini za sada procjenjuju na 10 do 15 milijardi eura.

- Što se tiče tržišta, ako bi sukob stao, to bi se relativno brzo stabiliziralo, mislim da bi mnogi tokovi se drugačije postavljali. U strateškim okvirima, bit ćemo svjedoci onih trendova kada se tijekom pandemije dio proizvodnje iz Azije povlačio prema Europi. Mislim da će se raditi sasvim drugačiji planovi vezano uz buduće djelovanje, ističe Japunčić.

Dodaje da ćemo biti svjedoci "Marshallovog plana za Ukrajinu" ističući da očekuje veliki gospodarski zamašnjak za tu zemlju.

Skladišta plina u Švicarskoj

Skladišta plina u Švicarskoj

Foto: Arnd Wiegmann / REUTERS

Plin puno više oscilira u cijeni u odnosu na naftu

- Nafte i plina ima. Ove sve lude cijene nemaju veze s raspoloživošću, već zbog trenutne političke situacije i dobavnih pravaca. Što se tiče rasta cijena, moram se ograditi kao i prije, rekao sam da ne vjerujem da će ići iznad 110, 120, međutim situacija me prevarila. Sada vjerujem, zadnjih par dana se sve to drži do 132 dolara po barelu. Plin poprilično skače, puno je više poskupio nego nafta i oscilacije kod plina su puno veće. Sve su to dugotrajni procesi, dodaje Skalicki.

Luka Brkić da se ova cijela situacija neće moći razriješiti vrlo brzo, a da ćemo posljedice osjećati u godinama pred nama.

- Odnosi ne vjerujem da će biti stvari ikada iste kao prije 24. veljače.

Skalicki dodaje da je istina da završava sezona grijanja, ali da stiže sezona punjenja podzemnih skladišta plina.

- Pokušat će maksimalno puniti kako bi koliko-toliko bili spremni za iduću sezonu, zaključuje. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!