14:17 / 24.01.2018.

Autor: HRT

U predstečajnim nagodbama dosad je 51% naplata dugova

Slavko Linić

Slavko Linić

Foto: - / -

Predstečajne nagodbe su uspjele jer je prosjek namirenja vjerovnika oko 51 posto, dok su stečajevi pred sudom predugi i neučinkoviti, poručeno je s okruglog stola u Zagrebu.
Kada dođe do stečaja tvrtke, dobavljači u prosjeku uspiju naplatiti samo 3% potraživanja. U predstečajnim nagodbama, uvedenim 2012. dobavljači, prema podacima Fine, uspiju naplatiti 51% dugova. U slučaju Agrokora, dobavljači očekuju još veću naplatu. Dosad su, u prosjeku, naplatili gotovo 50% starog duga, a u procesu nagodbe nadaju se i više.

Predstečajne nagodbe uvedene se 2012. kao model spašavanja tisuća tvrtki i radnih mjesta. 

Bivši ministar financija Slavko Linić rekao je da je početkom 2012. bilo blokirano preko 70.000 tvrtki i ugroženo 63.000 radnih mjesta. "Cijelu 2012. blokade i neizvjesnost su rasli, a financijska disciplina nikad nije bila gora. Jedino rješenje bili su stečajevi, ali država je u zadnjih 10 godina u prosjeku naplatila samo 10 posto svojih potraživanja", rekao je Linić. Ozbiljni stečajevi su, kazao je, trajali iznad deset godina, a restrukturirana samo dva poduzeća: Tisak i Pevec.

Savjetnica Uprave Fine Vinka Ilak iznijela je kako je postotak namirenja za obične vjerovnike u slučaju stečajnog postupka bio tek 3%, a u slučaju predstečajnih nagodbi - 51%. Pred Finom je pokrenuto 8.616 postupaka predstečajne nagodbe, s tim da u polovici slučajeva dužnici nisu htjeli ući u taj postupak. U 4.307 predmeta otvoren je postupak, a od toga je kod 3.102  sklopljena nagodba. U odnosu na 1.948 pravnih osoba koje su sklopile predstečajnu nagodbu, 960 još uvijek posluje, nisu blokirane i potpuno su likvidne, rekla je Ilak. Tih 960 tvrtki zapošljava 20.277 radnika i oni ne bi radili da su tvrtke otišle u stečaj, dodala je.

"Banke su se dosad u svim slučajevima od 70 do 80% uspijevale nagoditi da im se taj iznos plati, dok postotak za ostale vjerovnike, za dobavljače pada do 38%", rekla je.

Slavko Linić pak želi veći pritisak javnosti prema bankama koje bi, kako je rekao, trebale pokazati veću spremnost u spašavanju ekonomije. Za Gorana Horvata iz KPMG-a, dobro je što su predstečajne nagodbe odradile svoje i što se sačuvalo poslovanje, no nije dobro što većina održanih tvrtki nije restrukturirarana, a i nerijetko su ostale i sa starim upravama. Izvršni direktor u Atlantic Grupi Krešimir Starčević rekao je da je Atlantic u predstečajevima od dužnika, u tri slučaja, naplatio 50, 30 i 70% duga, a u stečaju ništa ili gotovo ništa. Po njemu, zbog složenosti Agrokora bio je nužan poseban set propisa a paralele sa predstečajima su velike.

I za ekonomskog stručnjaka Mladena Vedriša je Lex Agrokor bio apsolutno potreban. Agrokor je usporedio s vlakom koji u punoj brzini ide prema provaliji sa 150 putnika, i onda se, pomoću "lexa" zaustavio. "No pitanje je je li to dovoljno i jesmo li time samo kupili vrijeme. Sada se najviše treba govoriti o budućem poslovanju tih kompanija, jer i vjerovnici imaju interes za to", naglasio je Vedriš.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!