"Ukupni trošak uvođenja eura oko 2 milijarde kuna"

Trošak prilagodbe cijelog sustava uvođenju eura koštati će oko dvije milijarde kuna, otkrio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić u saborskoj raspravi o zakonu o uvođenju eura ističući kako pozitivne strane uvođenja eura pretežu nad negativnim.

Što prije treba uvesti euro, Hrvatska je već 'duboko eurozirana' zemlja, uvođenje eura značiti će viši kreditni rejting, a time i niže kamate. Euro podržava i poslovna zajednica, a biti dio eurozone bolje će nas štititi u vrijeme krize, ponavljao je Marić odgovarajući na zabrinutost dijela zastupnika da će uvođenje eura značiti dodatni udar za građane.

- Kada gledam pluseve i minuse eura, preteže u korist pozitivnih efekata, istaknuo je Marić.

Marić je otkrio kako će ukupni trošak prilagodbe cijelog sustava uvođenju eura, države i financijskog sustava, koštati oko 2 milijarde kuna.

Naglasio je također kako su predviđeni mehanizmi za zaštitu potrošača te su, osim dualnog iskazivanja cijena, tu i nadzorne aktivnosti kako ne bi bilo neopravdanog povećanja cijena.

- U zemljama koje su uvodile euro porast cijena zbog zaokruživanja iznosio je u prosjeku 0,2 do 0,4 postotna boda, a na ostale inflatorne pritiske koji nemaju veze s uvođenjem eura Vlada odgovara paketom mjera za ublažavanje udara, rekao je Marić.

Što se tiče kriterija vezanih za inflaciju, Hrvatska će ih ispuniti, istaknuo je.

Ministar je naveo i kako je tečaj zamjene kuna za eure određen na 7,5345 kuna i da on ne može kliziti više od 15 posto gore ili dolje, a točno koliki će tečaj biti, kaže Marić, znati će se u srpnju.

Izrazio je nadu da u prijelaznom razdoblju neće doći do divljanja tečaja kod zamjene kune eurom.

I Dario Zurovec (Fokus) apelira na kolege da razmisle koliko nam koristi uvođenje eura.

- Sada se nalazimo u vremenu kad je tržište nestabilno, kad skaču cijene sirovina i energenata, nama treba stabilna valuta, a euro je druga najstabilnija valuta u svijetu, naglasio je i podsjetio da štedimo u eurima, da se u njima izražavaju cijene nekretnina, automobila.

Tako da je ovo jedan prirodan slijed, rekao je Zurovec uoči prvog čitanja zakona o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.

- Plan je da od 5. rujna ove godine cijene budu istaknute i u kunama i u eurima kako bi proces prilagodbe građana i gospodarstva na euro krenuo i prije no što se on uvede, a za što je ciljani datum 1. siječnja 2023. godine.

Dualno iskazivanje cijena trebalo bi se protegnuti i na cijelu iduću godinu, pa bi cijene i tijekom 2023. trebale biti istaknute u obje valute. Čitave 2023. građani neće imati trošak kod zamjene gotovog novca kune u euro, a to će moći činiti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini.

Također, i nakon isteka tog roka, dakle neograničeno, moći će u Hrvatskoj narodnoj banci besplatno mijenjati novčanice kune za euro.

Zvane Brumnić (NZ - Klub zastupnika Socijaldemokrata) upozorio je da će građani koji su ugovarali kredite s fiksnom kamatnom stopom lošije proći uvođenjem eura na što je Marić odgovorio da mogu tražiti refinanciranje kreditnih aranžmana.

Krešu Beljaka (HSS) i Domagoja Hajdukovića (Klub zastupnika Socijaldemokrata) zanimalo je, među ostalim, kome je točno uplaćen novac za Sberbanku, a ministar financija odgovorio im je da je preko HNB-a novac usmjeren prema Europskom sanacijskom odboru koji ta novčana sredstva onda uplaćuje bivšem vlasniku.

A za vlasništvo Fortenove Marić je kazao da ne raspolaže tim informacijama i da to treba pitati kompaniju.