11:53 / 17.12.2019.

Autor: Boris Kanazir/Dnevnik/IMS/HRT

U Splitu grade polarni kruzer, radit će i za HRM

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Specijalizacija proizvodnje Brodosplitu jamči i pune knjige narudžbi za idućih nekoliko godina. Očekuje se nastavak proizvodnje brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu.
U splitskom brodogradilištu počela je izgradnja novoga polarnog kruzera za nizozemskog naručitelja. Brod vrijedan 100 milijuna eura, naručitelju će biti isporučen uoči polarne sezone, u kolovozu 2021.. Specijalizacija proizvodnje Brodosplitu jamči i pune knjige narudžbi za idućih nekoliko godina. Očekuje se nastavak proizvodnje brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu.

U Brodosplitu je rezanjem limova počela je gradnja novog putničkog broda namijenjenog krstarenjima polarnim područjima. Radi se o drugom brodu za nizozemskog naručitelja, a vrijednost je oko 100 milijuna eura. Bit će isporučen za sezonu 2021. Tijekom svečanosti rezanja limova najavljen je i drukčiji pristup u izdavanju državnih jamstava i subvencioniranju hrvatske brodogradnje.

Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak je rekao kako je to drugi brod za krstarenje polarnim područjima koji se gradi za nizozemskog naručitelj, kojem je u svibnju ove godine predan takav brod pod nazivom "Hondiusa."

-Vrijednost oba broda je više od 100 milijuna eura, a domaća komponenta je 70 posto. Drugi brod će biti na raspolaganju putnicima u kolovozu 2021. godine, kazao je  Debeljak.

Novi polarni kruzer moći će postići brzinu od 15 čvorova i ugostiti 196 putnika u 85 kabina, o kojima će se brinuti 70 članova posade.

Početku radova nazočio je pomoćnik ministra gospodarstva Zvonimir Novak koji je izrazio nadu u opstanak hrvatske brodogradnje, te direktor Hrvatske brodogradnje  - Jadranbroda Robert Friganović, koji je rekao kako treba ubrzati provedu odluka o državnim jamstvima u brodograđevnoj industriji.

Novak je podupro ideju da se brodovi za potrebe oružanih snaga grade u hrvatskim brodogradilištima

- To bi bilo dobro za naše gospodarstvo s tim da, bez obzira na to što se radi o brodovima u vojnoj industriji, trebamo voditi računa o cijeni koja je približna tržišnim uvjetima, da se ne ugovara s  velikim maržama kako ne bismo naštetili našoj mornarici, rekao je Novak novinarima. Podsjetio je kako se prije 20-ak godina razgovaralo o tomu da se jedno hrvatsko brodogradilište odredi samo za vojnu industriju, no to se nažalost nije dogodilo.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Novak je potvrdio kako je na prijedlog države Skupština vjerovnika Uljanika d.d. zakazana za sutra, odgođena za  22. siječnja 2020. godine. "Radimo dodatnu analizu i konzultacije, moramo na neki način uključiti i Europsku komisiju i zato smo zatražili odgodu ročišta", objasnio je.

Nadaju se rješenju za zadržavanjem brodogradnje

Upitan nazire li se rješenje, odgovorio je kako se nada da će se pronaći rješenje kako zadržati brodogradnju. Pritom je istaknuo bitnu ulogu tvrtke Hrvatska brodogradnja -  Jadranbrod, koja, kako je rekao, "mora napraviti analizu opravdanosti davanja državnih jamstva."

- Mora se napraviti kvalitetna podloga na temelju koje država daje jamstva. Tu ulogu je preuzela Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod i oni gledaju  s aspekta proizvodnog  procesa i kapaciteta, te  s financijskog aspekta. Kad se sve to poklopi, Vlada će dati jamstva, rekao je Novak.

Direktor Hrvatske brodogradnje - Jadranbrod  Robert Friganović je objasnio kako ta državna tvrtka kontrolira proces korištenja  državnih jamstava u hrvatskim brodogradilištima, a zajedno s državom kontrolira i, kako se izrazio, proces pokušaja izvlačenja "sjevernih brodogradilišta" (Pula i Rijeka) iz situacije u kojoj su se našla.

- Ide teško, ali ide. U 3. maju imamo zaokružen plan kako zaposliti brodogradilište i dovesti ga u stanje da uopće možemo početi razmišljati o nekoj dugoročnijoj perspektivi. U Uljaniku je to nešto teže jer je u stečaju, ali i tamo imamo određene planove i oni se razvijaju pa ćemo vidjeti - nadam se da ćemo nešto slično moći odraditi i u Uljaniku, kazao je Friganović.

Po njegovim riječima, bilo bi bolje da ima malo više automatizma u davanje državnih jamstava u brodogradnji.

- Država se zadnjih godina i desetljeća jako puno izlagala jamstvima prema brodogradilištima i znamo da to nije najsretnije završavalo. Kontrola je sigurno potrebna, ali problematično je što trebamo previše vremena od donošenja odluke do realizacije. Kad se odluči dati državno jamstvo, treba ga odraditi dovoljno brzo i efikasno da brodogradilište ne gubi na koraku. Tu smo često znali biti ponešto usporeni i previše administrirani i birokratizirani i zbog toga se događao dio gubitaka, smatra Friganović.

- Nadam se da će država imati šanse davati državna jamstva, jer bez ozbiljne sheme jamstava brodogradnja ni u jednoj državi ne može opstati, poručio je.
-

-

Foto: - / PIXSELL

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!