14:32 / 07.02.2021.

Autor: Jasmina Grbovec/Plodovi zemlje/HTV

Udar po džepu vlasnika mljekomata, jajomata i sličnih uređaja

Udar po džepu vlasnika mljekomata, jamomata i sličnih uređaja

Udar po džepu vlasnika mljekomata, jamomata i sličnih uređaja

Foto: Marko Jurinec / PIXSELL

Početkom 2021. poljoprivrednici koji proizvode prodaju putem mljekomata, jajomata, bučomata i sličnih uređaja moraju uvesti fiskalizaciju u svoje aparate. Dodatan je to trošak i udar na njihovo poslovanje, kažu, nepravedno je da netko tko prodaje te iste proizvode, primjerice, na kućnom pragu ili tržnici - ne mora izdati račun te time njima ruši i cijenu proizvoda i konkurentnost.

Iako je Vlada prihvatila program pomoći u iznosu od pola milijuna kuna za proizvođače pogođene tom odlukom - oni kažu kako to nije dovoljno za nadoknadu svih troškova, jer jednom kad ugrade softver, održavanje će morati platiti sami. Zbog te su odluke prisiljeni dizati cijene svojih proizvoda, a to će opet utjecati na kupce, koji će se okrenuti jeftinijim proizvodima.

Prije 25 godina Zvonko Šincek ostavio je prijevoznički posao i odlučio izgraditi farmu kokoši nesilica. Počeo je sa 700, u najboljim vremenima držao ih je čak 4000, no zbog krize izazvane koronavirusom smanjio je broj na tri tisuće nesilica, koje godišnje daju oko milijun jaja. Većinu prodaje slastičarnicama, restoranima, vrtićima. Kako bi se približio kupcima, prije sedam godina prvi se u Hrvatskoj odlučio na kupnju jajomata, i nije požalio. U međuvremenu, dotrajale uređaje zamijenio je novima.

- Ja sam na novo išao samo radi toga da nemam problema, dobio sam 25 posto sufinancirano od županije, prodao sam stare, dodao sam svoj novac, čak sam i pozajmicu uzeo i riješio sam samo radi toga da imam mir, kaže za HTV-ovu emisiju plodovi zemlje Šincek.

"Puno ljudi već je zatvorilo automate"

Od mira ni traga ni glasa. Zbog pandemije prodaja se drastično smanjila - ono što ju je održavalo bili su upravo jajomati, u koje sada mora ugraditi softver za fiskalizaciju. A to znači dodatan udar po džepu.

- Puno ljudi me zvalo koji su već zatvorili automate. Tu nedaleko je jedan stari čovjek koji ne može ugraditi fiskalizaciju. Onda oni kažu: "Budemo vam vratili". Ali ne možete vratiti jer novi mljekomat košta 10 000 eura, nastavlja Šincek.

Iako ima mjesta za širenje kapaciteta, s dodatnim će ulaganjima ipak pričekati jer valja biti oprezan.

- Bezveze je gomilati jaja ako ih nemate kome prodati ili ako ih prodate ispod cijene. Može se sve prodati ali ispod cijene. Trgovački lanci imaju, recimo za Božić je bilo jaja za 7-8 kuna, mi ne možemo tako raditi. Mi imamo svoju cijenu na jajomatu bilo ljeto ili zima, uvijek istu, objašnjava Šincek.

Slučaj obitelji Dombaj

Jedanaest kuna za 10 jaja M klase i trinaest za L - i tako punih osam godina. U sličnoj je situaciji i obitelj Dombaj iz Družbinca. Mljekarstvom se bave cijeli život i, kažu, to više nije samo posao, nego način života. U njihovim se stajama nalazi 30 muznih krava koje godišnje daju oko 140 000 litara mlijeka, manju količinu prodaju putem dvaju mljekomata.

- Prije osam godina smo se odlučili na mljekomate jer je cijena mlijeka bila jako niska i u tome smo vidjeli prosperitet da dalje nastavimo s proizvodnjom mlijeka, kaže za HTV-ovu emisiju Plodovi zemlje Biserka Dombaj, vlasnica mljekomata.

I to je sada upitno. S obzirom na to da litra mlijeka na mljekomatu stoji šest kuna, obitelj Dombaj mora prodati 666 litara samo da otplati softver za fiskalizaciju jednog uređaja. Pod uvjetom da ne trebaju ni kunu za život.

- Najgore je, što se tiče općenito tog sektora, da mi živimo da radimo, a netko živi od našeg rada, što je najžalosnije u svemu tome, kaže Dominik Dombaj iz Družbinca.

Sufinanciranje troškova

Ministarstvo poljoprivrede financirat će troškove nadogradnje 120 uređaja, koliko ih je u Hrvatskoj trenutačno registrirano. Ali pod određenim uvjetima.

- Vlasnici tih uređaja moraju biti upisani u upisnik poljoprivrednika a njihovi uređaji moraju biti upisani u odgovarajući registar subjekata i objekata u poslovanju s hranom. Do 31. ožujka moraju podnijeti zahtjev.

Moraju priložiti račun za softver te tako ostvariti pravo na subvenciju, za koju je resorno ministarstvo odobrilo pola milijuna kuna, kaže Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede.

No nakon što ugrade softver, troškova će biti još - za održavanje sustava mjesečno će trebati izdvojiti i stotinjak kuna. Ogorčeni su i žele jednak tretman kao proizvođači na tržnicama.

- Najviše me ljuti ta nepravda, da nismo izjednačeni s ostalim OPG-ovima koji prodaju na tržnicama. I oni se muče, ali nije isto za nas koji smo u tome, i one koji neće plaćati taj porez, kaže Biserka Dombaj i dodaje: "Kakva je razlika kupiti na mojem automatu ili na placu jaja? On nije u fiskalizaciji, moj je. To su dodatni troškovi, mi moramo malo podići cijene, tu će se ljudi buniti."

Dio uređaja prestar

I pitanje je hoće li i dalje kupovati proizvode za koje, unatoč uvođenju fiskalizacije, neće dobiti račun. Problem je i to što je dio uređaja prestar pa ih je nemoguće nadograditi.

- To je ipak prodaja koja stabilizira obiteljsko gospodarstvo, koja daje direktan kontakt s kupcem i to je prisutno 24 sata. Sa stajališta poljoprivredne komore ne bi bilo dobro da se takvi uređaji zatvore, kaže Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Slijedi li gašenje takvih uređaja, tek će se pokazati. Malim OPG-ovima nije to nepoznat scenarij - kažu, spremni su na sve.

- Proizvodnje više nema, sve je manje seljaka koji se time bave. Ludi su jednostavno odustali, jer nema se smisla više time baviti. Dok ti staviš neku crtu, ti na kraju mjeseca nemaš zaradu. Ne znam, netko s normalnom plaćom od 6-7 tisuća kuna više stavi sa strane nego ti koji imaš 30 hektara zemlje, komentira Dominik Dombaj.

Zemlje ova obitelj ima dovoljno. No bez obzira na to, ako ne budu imali kome prodati svoje proizvode po isplativoj cijeni, upitno je hoće li ostati raditi na djedovini.

Barać: Dvije godine prilagodbe

Pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Barać rekao je u HTV-ovoj emisiji Plodovi zemlje da su izmjene i dopune zakona stupile na snagu 1. siječnja 2019. te da je najavljena obveza fiskalizacije samoposlužnih uređaja s odgodom od dvije godine. Ministarstvo financija ostavilo je mogućnost od dvije godine prilagodbe svim vlasnicima samoposlužnih uređaja, rekao je Barać.

Rekao je i da su pokušali ukazati na specifičnost samoposlužnih uređaja s poljoprivrednim proizvodima, da su jedan od oblika kratkih lanaca prodaje.

- Ministarstvo financija je ostalo pri stavu da tu iznimke ne bi trebalo biti kad su u pitanju samoposlužni uređaji, tim više što mi jesmo pratili što se događa, vidjeli smo da se uređaji ne fiskaliziraju, a situacija je u javnosti bila posebno naglašena tijekom studenog i prosinca prošle godine jer su taj isti zakon i prateći pravilnici propisali, da je krajnji rok za fiskalizaciju 31. siječnja. Nekih mjesec i pol, dva dana prije krajnjeg roka te su stvari bile jako naglašene u javnosti i mi smo tada kao Ministarstvo poljoprivrede odlučili reagirati, pozvali smo predstavnike vlasnika samoposlužnih uređaja u Ministarstvo, nazočila je i ministrica Vučković, gdje smo se mi dogovorili da ćemo izraditi program putem kojeg ćemo pokriti troškove, rekao je Barać.

Naveo je da su programom definirali budžet od 500.000 kuna za pokriće tih troškova i do 5000 kuna po samoposlužnom uređaju. Rok za podnošenje zahtjeva za potporom je do 31. ožujka.

- Praktično jedina dokumentacija koja je potrebna je podneseni zahtjev i dokaz o plaćenom računu na ime fiskalizacije, dakle, ugradnje i uređaja i pratećeg softvera radi ostvarenja online komunikacije s Poreznom upravom, rekao je Barać.

- Poruka je - nećete imati taj trošak. 3. veljače je izašao i pravilnik, dakle, o jučer svi oni koji imaju račun da su platili trošak fiskalizacije mogu se preko Agroneta prijaviti za potporu, isprintati sve to skupa, prijavu, priložiti račun, i očekivati vrlo brzo novac, vrlo brzo sto posto refundirana sredstva po osnovi fiskalizacije, poručio je također Barać.

Rekao je i da su napravili analizu te da u ovom trenutku samo jedan uređaj, mljekomat, s obzirom na godinu proizvodnje nije u mogućnosti prilagoditi se zahtjevima fiskalizacije, dok drugi uređaji ne bi trebali imati taj problem, na što je urednik i voditelj emisije Vlatko Grgurić rekao da informacije s terena govore da se oko polovice tih uređaja ne može fiskalizirati.

- Do nas je došla informacija, temeljem analize vlasnika, temeljem analize tih uređaja, da svega jedan uređaj ne zadovoljava kriterije i mogućnosti implementacije sustava fiskalizacije, rekao je Barać, dodavši da su predvidjeli i to te da razgovaraju da kroz jednu od mjera ruralnog razvoja među prihvatljivim troškovima prošire mogućnost i nabave ovakvih uređaja.

Barać je rekao da mu je teško reći koji će biti financijski učinci fiskalizacije jer nemaju pravi uvid u volumen proizvoda koji se plasira na ovaj način putem samoposlužnih uređaja.

Na pitanje je li točno da vlasnici samoposlužnih uređaja Ministarstvu poljoprivrede mjesečno moraju plaćati 50 kuna, što smatraju nepotrebnim parafiskalnim nametom, Barać je odgovorio da nema tu informaciju.

- Volio bih znati po kojoj osnovi to plaćaju i kome plaćaju, rekao je Barać.

- Pa njima valjda na fakturi ili račun piše po kojoj osnovi su dužni platiti 50 kuna, dodao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!