07:59 / 31.05.2019.

Autor: M.Š./HRT

"Uigrali smo se u povlačenju sredstava EU-a"

-

-

Foto: - / -

Iznenađujući rast hrvatskog BDP-a od 3,9 posto u prvom kvartalu 2019. godine, iznenadio je i ekonomske analitičare.
Što stoji iza iznenađujuće visokog rasta BDP-a u prvom kvartalu analiziralo se "U mreži prvog". Gostovali su Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera te ekonomski analitičar Hrvoje Stojić.

- Rast gospodarstva u prvom tromjesečju ubrzao na 3,9 posto
- Vlada: Snažan rast BDP-a RH svrstava među EU članice s najbržim gospodarskim rastom
- Plenković za HRT: Naš je cilj da gospodarski rast bude što veći

Iznenađujući rast hrvatskog BDP-a od 3,9 posto u prvom kvartalu 2019. godine, iznenadio je i ekonomske analitičare. To je znatno više od predviđenih 2,6 posto za cijelu ovu godinu.

- Ovo je jedna od najviših stopa rasta u zadnjih 10 godina. Ako se ovakav trend nastavi, sasvim je očekivano da će doći do revizije stope gospodarskog rasta za ovu godinu, ističe savjetnik premijera Plenkovića Zvonimir Savić.

Na ovakvu stopu rasta utjecao je rast osobne potrošnje od 4,4 posto. Bilježi se i rast plaća u prvom kvartalu. Dolazi do rasta broja zaposlenih od 2,2 posto ili više od 32 tisuće ljudi.

- Ako se preračuna, radi se 100 novozaposlenih po danu, ističe Savić pozitivne brojke. Dodaje da raste i stopa povlačenja sredstava iz EU fondova te izvoz.

Rast investicija

- Cijela priča doprinijet će tome da se Hrvatska krene približavati stopama razvoja drugih zemalja članica EU-a.

Stopa rasta je bila iznad očekivanja, mi smo očekivali da će biti oko tri posto.

- Glavni faktor iznenađenja jest rast investicija. Nakon dugo vremena se vidi priključak javnih investicija koje su padale ili stagnirala. Da se slikovito izrazim "sada smo se uigrali u povlačenju sredstava". Sektor privatnih poduzeća izgradio je značajne pozicije zadržanih dobiti koje u kombinaciji s rekordno niskom cijenom kapitala značajnu podršku investicijama, ističe ekonomski analitičar Hrvoje Stojić.

Iznenađujuće je da se ovakav rast dogodio u prvom kvartalu 2019. godine, a s obzirom na uobičajene "siječanjske minuse", nakon velike potrošnje za božićne i novogodišnje blagdane.

- Osobna potrošnja je rasla po stopi od skoro 4,5 posto. Podržana je sve boljim prilikama na tržištu rada, a vidimo i da ubrzava rast plaća u privatnom sektoru. Oporavilo se i kreditiranje stanovništva i to u onom nenamjenskom segmentu te to ide direktno u potrošnju. Treba spomenuti i oporavak tržišta nekretnina te prodaje automobila. Ispod radara prolaze i doznake iz inozemstva od onih koji su otišli te se dio novca šalje. Od 2013. godine, od kada smo ušli u EU, do danas, imamo otprilike prirast na godišnjoj razini od otprilike 200 milijuna eura.

Savić: Mjesečno se iz EU fondova isplaćuje 90 milijuna eura

Savjetnik Andreja Plenkovića Zvonimir Savić ističe i da dobrim dijelom rastu infrastrukturne investicije.

- To je u golemoj većini financirano iz sredstava iz fondova EU-a. To je potegnulo građevinski sektor koji je porastao za nekih 12 posto. Ako govorimo o infrastrukturi, imamo rekonstrukcije željezničkih pruga, obilaznice, imamo zračne luke te Pelješki most.

Podaci su da je iz financijske perspektive 2014. - 2020. ugovoreno 68 posto ukupno predviđenih sredstava. To je 7,3 milijarde eura te puno toga slijedi za investiranje.

- Ukupno je do kraja travnja isplaćene 2,37 milijardi eura. Mjesečno se isplaćuje otprilike 90 milijuna eura mjesečno.

Dodaje Savić da bi bilo dobro da BDP raste po stopi iznad 3 posto jer bi onda i optimizam građana porastao.

Stojić: Prva polovica godine imat će rast BDP-a iznad 3,5 posto

No, puno je posla pred Hrvatskom. Pitanje konkurentnosti, produktivnosti te se na temelju toga mora graditi budući rast BDP-a.

- Tu relativno loše stojimo, padamo u produktivnosti u usporedbi sa zemalja srednje i istočne Europe. Hrvatska je statična po pitanju konkurentnosti koje polako povećavaju konkurentnost. To su segmenti na koje se treba fokusirati te kako bi dinamika približavanja prosjeku EU-a bila veća. Sada smo na 62 posto prosjeka EU-a, pomalo rastemo, a dinamika je takva da je ohrabrujuća, ističe Savić.

Hrvoje Stojić ističe da se sada sredstva iz EU fondova uglavnom koriste "za ciglu i čelik" te da bi Hrvatska u sljedećoj fazi trebala više koristiti sredstva za ICT sektor i digitalno među prioritete. Tu bi institucije i tvrtke trebale gađati.

Stojić prognozira drugi kvartal, a nakon vrlo uspješnog prvog.

- Stopa rasta bi mogla biti slična, možda malo sporija. Prva polovica godine imat će rast BDP-a veći od 3,5 posto. Što se tiče ostatka godine, ima dosta neizvjesnosti koji dolaze izvana, a radi se vezano uz naše glavne trgovinske partnere poput Njemačke i Italije.

Vezano uz turizam, Stojić dodaje da je optimizam potrošača na našim emitivnim tržištima i dalje visok, što je dobra vijest uoči sezone, ali da je pitanje konkurencije u drugim mediteranskim zemljama.

- Od same dinamike rasta BDP-a važna je kvaliteta, mora biti bazirana na izvozu, zaključuje ekonomski analitičar Stojić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!