Vazdar upozorava: Uništenje podatkovnih centara može ugasiti kartična plaćanja

Za središnji Dnevnik HTV-a stručnjak za kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju Tomislav Vazdar upozorio je da su podatkovni centri postali jedna od ključnih meta modernog ratovanja. 

Nakon napada na velike centre na Bliskom istoku, milijuni ljudi ostali su bez mogućnosti kartičnog plaćanja, dok su napadi dronovima otvorili potpuno novo poglavlje zaštite digitalne infrastrukture. Vazdar je upozorio i da Europska unija teško može sustići Sjedinjene Države i Kinu u utrci za dominaciju nad umjetnom inteligencijom i podatkovnim centrima.

Napadi dronovima promijenili pravila igre

Vazdar ističe kako su podatkovni centri desetljećima građeni prema strogim sigurnosnim standardima, no novi oblici ratovanja donose prijetnje koje dosad nisu bile predviđene.

- 1. ožujka napadnuta su tri velika Amazonova podatkovna centra na Bliskom istoku. Dva su potpuno uništena, a jedan je teško oštećen, rekao je Vazdar.

Podsjeća kako su se ranije najveći rizici odnosili na poplave, požare, nestanak električne energije i kibernetičke napade, no danas se pojavila nova opasnost.

- Sada imamo prvi kinetički udar pomoću preciznih uređaja, odnosno dronova. Nitko nije očekivao napade iz zraka na podatkovne centre, upozorio je.

Kad nestane podatkovni centar, staje i svakodnevni život

Posljedice napada na podatkovni centar u Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazale su koliko je moderna svakodnevica ovisna o digitalnoj infrastrukturi.

- Kada je pogođen i uništen podatkovni centar u Emiratima, prestalo je kartično plaćanje. Ljudi više nisu mogli provoditi nikakve transakcije, istaknuo je Vazdar.

Objašnjava kako se podaci uglavnom čuvaju u više različitih centara kako bi ostali dostupni čak i u slučaju uništenja jedne lokacije, no fizički napadi otvaraju sasvim nova pitanja sigurnosti.

- Podatkovni centri štite se drukčije od rafinerija, vodovoda ili elektroenergetske mreže. Upravo zato njihova zaštita postaje jedno od ključnih pitanja budućnosti, poručio je.

Zašto je Ukrajina napala Wildberries?

Govoreći o ukrajinskom napadu na skladišta ruske internetske trgovine Wildberries, Vazdar ističe da je riječ o infrastrukturi koja ima i civilnu i vojnu namjenu.

Prema ukrajinskim tvrdnjama, skladišta su služila za distribuciju dijelova za dronove i navigacijskih sustava, zbog čega su proglašena legitimnim vojnim ciljevima.

- Uništenjem tih skladišta postignuta su tri učinka: prekinut je lanac opskrbe, nanesena je velika financijska šteta, ali i snažan psihološki udar, rekao je Vazdar.

Dodaje kako je upravo psihološki učinak možda i najvažniji.

- Rat se preselio u domove običnih građana. Više ne možete naručiti paket ni normalno funkcionirati, a to je potpuno novi oblik ratovanja, upozorio je.

Može li Europa sustići SAD i Kinu?

Europska unija planira uložiti oko 30 milijardi eura u razvoj sedam velikih podatkovnih centara, no Vazdar smatra da će biti teško nadoknaditi zaostatak za američkim tehnološkim divovima.

- Američke kompanije danas drže čak 70 posto europskog tržišta podatkovnih centara i poslovanja u oblaku, istaknuo je.

Dodaje kako tržištem dominiraju tri tvrtke – Microsoft, Google i Amazon – koje svake godine ulažu desetke milijardi eura.

- Te kompanije ulažu oko 40 milijardi eura godišnje, dok Europska unija planira investirati 30 milijardi u nekoliko godina. Teško je očekivati da će Europa tako brzo sustići konkurenciju, smatra Vazdar.

Umjetna inteligencija počinje strujom

Govoreći o razvoju umjetne inteligencije, Vazdar objašnjava da se cijeli sustav sastoji od pet ključnih slojeva.

- Prvi sloj je električna energija – bez struje nema ničega. Zatim dolaze čipovi, infrastruktura, modeli umjetne inteligencije i na kraju podaci, pojasnio je.

Prema njegovim riječima, Europska unija trenutačno ulaže ponajprije u infrastrukturu i objekte, dok najvažniji segmenti razvoja umjetne inteligencije i dalje ostaju pod dominacijom velikih tehnoloških kompanija.

Hrvatski projekt Pantheon otvara brojna pitanja

Za kraj se osvrnuo i na projekt Pantheon, koji bi trebao postati jedan od najvećih podatkovnih centara u Hrvatskoj.

- Pantheon je zanimljiv projekt, ali ostaje pitanje tko će ga financirati, tko će biti glavni korisnik i odakle će dolaziti potrebna električna energija, rekao je Vazdar.

Posebno je upozorio na golemi energetski izazov.

- Pantheon bi trebao trošiti jedan gigavat električne energije, dok svi postojeći podatkovni centri u Hrvatskoj danas troše tek oko 20 megavata. To je ogromna razlika i pitanje koje tek treba riješiti, zaključio je Vazdar.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: