Vedriš otkrio koliko smo profitirali od EU-a: Postoji i druga strana

Ekonomski analitičar Mladen Vedriš, Veleučilište Effectus u emisiji Intervju tjedna komentirao je proračun EU, te se prisjetio kako je europska priča krenula 1957. godine kada je osnovan Europski socijalni fond koji je jasno govorio o tome da pojedinim regijama koje su u ratu stradale treba pomoć.

- Nakon toga u ciklusu od 7 godina donosili su se proračuni koji su vodili računa o onome što predstavlja prioritete u to vrijeme. Nakon toga došla je na red poljoprivreda. Shvatilo se da poticaji poljoprivredi znače 3 bitna faktora: mora se prehraniti stanovništvo, pitanje regionalnog razvoja kako bi se zadržali ljudi u nekom prostoru i zadnje pitanje je kada je zemlja obrađena, onda je to pejsaž, turizam i kvaliteta življenja. U idućih 7 godina dolazimo do infrastrukture. Shvatilo se kakav je značaj prometnica, energetike, snabdijevanja vodom i evo nas brzo do današnjih vremena kada stižu novi prioriteti, kazao je.

Dodaje kako će novi prioriteti biti ono što je donijelo vrijeme, a to su inovacije, nove tehnologije stoga što Europa tehnološki zaostaje za Kinom i SAD-om.

Ističe kako postoje dva kriterija mjerenje. Jedan je da se mjerite sami sa sobom i kažete da ste jako zadovoljni te da ste puno bolji no što ste bili pred nekoliko godina, ali, kako kaže kada pogledate oko sebe vidite da netko napreduje brže od vas i to se, naglašava, dogodilo Europskoj uniji.

- Angela Merkel je prije desetak godina kazala kako će EU za svoje građane uspjeti osigurati onaj standard življenja koji očekuju u onoj mjeri u kojoj će biti konkurentna na globalnoj sceni. Velika je disproporcija od onog što očekujemo kao kvalitetu življenja i onoga što konkurentska bitka na globalnoj sceni omogućuje, rekao je.

Podsjeća da fondovi unutar EU su zamišljeni kao kompenzacija za one koji su u prosjeku slabiji da unutar jedinstvenog tržišta budu manje više konkurentni.

- Ako suzimo stvar na financije, mi smo prošli izuzetno dobro. Od 2013. do danas, Hrvatska je povukla gotovo 30 milijardi eura. Osam milijardi smo uplatili kao naš doprinos, znači da je neto u korist Hrvatske u tom razdoblju stiglo 22 milijarde eura. Tome su doprinijela dva faktora: jedan je subjektivni, a dugi objektivni kada se gleda od kuda smo mi startali, a to je 66 posto prosjeka BDP-a EU i što ste niži u tom prosjeku, to više participirate u fondovima. Brojke kažu da na 100 eura koje smo dobili, 26 eura smo dali. Taj razmjer gotovo ni jedna druga zemlja nije ostvarila u tom periodu, istaknuo je.

Dodaje kao postoji i druga strana medalje koja govori u kojoj smo mjeri taj novac optimalno iskoristili. Postavlja se pitanje što je ispred nas.

Pogledajte više u videu: