Vedriš u Dnevniku: Puno je neizvjesnosti, teško je reći što će biti za dva mjeseca

U središnjem Dnevniku HTV-a ekonomski analitičar Mladen Vedriš rekao je kada bi se stabilizirala situacija s cijenom energenata, da bi došlo i do direktnog ili indirektnog pada ostalih cijena. Procjenjuje da je zbog situacije s ratom u Ukrajini teško reći što nas očekuje u bližoj budućnosti. Ne očekuje značajniji rast cijena uslijed uvođenja eura u Hrvatskoj. 

Iz mjeseca u mjesec prosječni građanin može si priuštiti sve manje. U travnju je inflacija dostigla 9,4%. Što nas čeka?

- Dobar bi scenarij bio da stanu cijene energenata. Čim stanu cijene energenata, direktno ili indirektno padaju i ostale cijene. Hoće li se to dogoditi, rat u Ukrajini, linije snabdijevanja. Puno je tu neizvjesnosti. Postoji realna opasnost da inflacija postane dvocifrena, međutim, neće ona svugdje biti iznad 10%. Najviše može udariti tamo gdje smo najranjnjiviji. Na hranu, režije, na benzin. Neće ona prijeći u svim artiklima. Tamo gdje je najveći dio našeg budžeta izložen, tu postoji opasnost, istaknuo je Mladen Vedriš.

Središnje banke prošle godine su govorile da je inflacija privremenog karaktera, a sada kažu - trajnijeg karaktera.

- Godinu dana ranije nije bilo rata u Ukrajini. Razgovor oko kamata i inflacije bio je vezan uz dodatnu emisiju novca i kapitala koji je išao na tržišta. Razgovaralo se "u mirnodopskim uvjetima". Imamo potpuno novi faktor, rat, porast cijena i nestašice. Ono što je bilo prije šest ili deset mjeseci nije isto, a teško je reći i što će biti za dva mjeseca.

Dosta se govori i o rastu kamatnih stopa.

- Bit će postupno dizanje, vjerujem da su građani kada su sklapali stambene kredite da su gledali da je kamata fiksna, možda kasnije u jednom razdoblju varijabilna. Ako je to za pet ili sedam godina, neće niti ovo trajati dovijeka.

Komentirao je Mladen Vedriš i rebalans proračuna u Saboru.

- Rebalans koji je iznuđeni potez. Porast troškova u zdravstvu na jednoj strani. S druge strane izdatci koji su primjerice vezani uz pandemiju u širem smislu, koji su vezani uz revalorizaciju mirovina, nametnuo je potrebu većega proračuna. Pitanje je kako pokrpati rashodovnu stranu proračuna. Pokrpat će se većim PDV-om kojega plaćamo zbog inflacije. Hrvatska se dodatno zadužuje, a raste cijena zaduživanja. Prije godinu dana mi smo se zaduživali s jednim postotnim poenom, sada je to tri postotna poena. Građani će to osjetiti kroz proračun. Morat ćemo izdvajati za kamate veći dio, bit će manje novca za druge izdatke. Onaj tko uzima novi kredit morat će dobro razmisliti i gledati ne kamatu koja je bila, već onu koja je projicirana za buduće razdoblje.

Prema najavama 1.1.2023. kuna odlazi u povijest, a 5. rujna počinju se iskazivati cijene i u kunama i u eurima.

- Neće biti posebno turbulentan taj prelazak. Bio bi znatnije turbulentan da nema ove inflacije. Danas kada imamo inflaciju 9%, govoriti da euro može dovesti do 5% porasta cijena, to nije dominantno pitanje. Dominantno pitanje je kakva će biti naša pozicija u eurozoni u smislu konkurentnosti naše ekonomije. Što možemo očekivati s aspekta proizvodnje, izvoza, konkurentnosti. Ovaj tehnički dio mislim da će Hrvatska uspješno svladati, zaključuje Vedriš.