Na Wall Streetu u utorak su cijene dionica ponovno oštro pale. Cijene dionica pale su i na azijskim burzama, jer bi na snagu trebale stupiti 104-postotne carine na uvoz kineskih proizvoda u SAD.
09.04.2025.
Zadnja izmjena 10:46
Autor: J.L./Hina/HRT
Na Wall Streetu u utorak su cijene dionica ponovno oštro pale. Cijene dionica pale su i na azijskim burzama, jer bi na snagu trebale stupiti 104-postotne carine na uvoz kineskih proizvoda u SAD.
Na Wall Streetu u utorak cijene dionica ponovno su oštro pale, pri čemu je S&P 500 indeks zaronio na najnižu razinu u godinu dana, jer je predsjednik SAD-a Donald Trump zaoštrio carinski rat s Kinom.
Dow Jones indeks oslabio je 0,84 posto, na 37 645 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,57 posto, na 4982 boda, a Nasdaq indeks 2,15 posto, na 15 267 bodova.
Na samom početku jučerašnjeg trgovanja činilo se da će se Wall Street oporaviti od oštrog pada prethodnih dana jer je S&P 500 skočio 4 posto zahvaljujući nadi ulagača da će Trump ili ublažiti ili odgoditi najavljene dodatne carine.
Osnovne carine od 10 posto na sav uvoz u SAD primjenjuju se od 5. travnja.
No iz Bijele kuće jučer su poručili da će dodatne carine stupiti na snagu 9. travnja, kao što je planirano.
Pritom će carine na uvoz kineske robe biti povećane za još 50 posto, na ukupno 104 posto. Tako je Trump ispunio svoju prijetnju da će povećati carine ako Kina ne odustane od uvođenja carina na uvoz američkih proizvoda. Kina je poručila da ne pristaje na ucjene.
Zbog zaoštravanja carinskog rata, na najvećoj svjetskoj burzi splasnuo je sav optimizam, pa su indeksi izgubili sve početne dobitke i zaronili duboko u negativno područje.
S&P 500 indeks pao je na najnižu razinu od travnja prošle godine i sada je 19 posto niži od svoje rekordne razine, dosegnute u veljači.
Od prošle srijede, kada je Trump najavio drastične carine, taj je indeks potonuo više od 12 posto, pri čemu je izbrisano oko 5800 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija i banaka iz sastava tog indeksa.
Ako se idućih dana nastavi negativni trend, najvažniji indeks Wall Streeta pridružit će se Nasdaqu u području 'medvjeda', bit će više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
Zbog svega toga, VIX indeks "straha" dosegnuo je novu najvišu razinu od 2020. i koronakrize. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
Na europskim su burzama cijene dionica jučer snažno porasle jer se ulagači nadaju uspješnim pregovorima SAD-a i Europske unije o carinama.
Londonski FTSE indeks skočio je 2,71 posto, na 7910 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 2,48 posto, na 20 280 bodova, a pariški CAC 2,50 posto, na 7100 bodova.
Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica oštro pale jer bi na snagu trebale stupiti 104-postotne carine na uvoz kineskih proizvoda u SAD, dok je dolar oslabio prema japanskom jenu i švicarskom franku, sigurnijim valutama u nesigurna vremena.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7 sati u minusu gotovo 2 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo više od 4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 1,6 i 1,9 posto. U Šangaju su, pak, blago porasle.
Nakon što je Nikkei jučer skočio 6 posto, zahvaljujući nadi ulagača u pregovore Japana i SAD-a o carinama, jutros je izgubio velik dio tih dobitaka.
Južnokorejski Kospi indeks zaronio je, pak, u područje 'medvjeda', više od 20 posto ispod rekordne razine.
Po svemu sudeći, pad cijena dionica slijedit će danas i na europskim burzama, kao i na Wall Streetu.
Terminski Eurostoxx 50 indeks trenutačno je u minusu više od 3,5 posto, dok su terminski Nasdaq i S&P 500 indeksi u minusu više od 1,5 posto.
Iako su jučer cijene dionica na azijskim i europskim burzama snažno porasle, zahvaljujući nadi ulagača da će Washington ili ublažiti ili odgoditi najavljene carine, na Wall Streetu su oštro pale.
SAD i Kina našli su se u neviđenoj i vrlo skupoj igri 'kukavice', a čini se da nijedna strana ne kani odstupiti. S obzirom na iznimno fluidnu situaciju, nije moguće procijeniti kako će ovaj trgovinski rat utjecati na kinesko gospodarstvo, kaže Ting Lu, ekonomist u tvrtki Nomura.
Peking zasad nije odgovorio na Trumpovo povećanje carina na uvoz kineskih proizvoda na ukupno 104 posto.
S druge strane, snažno su porasli prinosi na američke obveznice zbog pojačane prodaje, što je izazvalo strahovanja da se strani fondovi, u prvom redu kineski, povlače iz američke imovine.
Jednako tako, kineska središnja banka dopustila je klizanje tečaja juana prema dolaru na najnižu razinu od rujna 2023. godine.
To je navelo Trumpa da optuži Kinu za manipulaciju valutom kako bi se obranila od carina, ali kako vjeruje da će u određenom trenutku Kina zatražiti dogovor.
I dok je prema kineskoj valuti ojačao, dolar je znatno pao prema valutama koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Tako je tečaj dolara prema jenu jutros pao 0,8 posto, a prema švicarskom franku 0,5 posto.
Zbog toga se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros kreće oko 102,20 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,95 bodova.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1045 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0975 dolara.
Cijene nafte oštro su pale. Cijena barela na londonskom tržištu potonula je jutros 4,14 posto, na 60,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,55 posto, na 56,90 dolara.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora