Vučković o ASK: Manji broj slučajeva, ali treba biti oprezan

U Osijeku je počeo stručno-znanstveni skup "Veterinarski dani", na kojemu će središnji događaj biti sutrašnja panel-rasprava posvećena afričkoj svinjskoj kugi. Bolest, zbog brzine širenja, otpornosti i posljedica, trenutačno zaokuplja veterinarsku struku u cijeloj Europi. U Hrvatskoj se priprema novi krug isplata za 270 uzgajivača kojima su svinje uginule ili su, zbog mjera za suzbijanje zaraze, usmrćene.

- Ovo je izvrsna prilika da struka kaže ono što ima o afričkoj svinjskoj kugi. Naravno, puno je zbrke i u medijskom prostoru, ali i na društvenim mrežama i puno onih poluistinitih neistinitih informacija, rekao je prilikom javljanja iz Osijeka, novinar HRT-a, Marin Ćurić.

Predsjednik Hrvatske veterinarske komore, Ivan Zemljak, otkrio je koliko bi svinja moglo biti eutanazirano.

- Pa, neće sve svinje biti eutanazirane, radi se o nekakvom broju do 50.000 svinja koje će biti zaklane u klaonicama u prostorima u vlasništvu ministarstva, a dio onih svinja koji su na gospodarstvima loših biosigurnosnih mjera će, nažalost, morati biti uklonjen eutanazijom, rekao je.

Objasnio je kako se na osnovu (ne)zadovoljenja biosigurnosnih mjera, određene farme stavljaju u jednu od četiri kategorije.

- Imamo četiri kategorije, prva su nezadovoljavajuće biosigurnosne mjere, druga djelomično, treća su kategorija zadovoljavajuće biosigurnosne mjere u kojima bi trebale biti sve farme koje drže svinje, a četvrta kategorija je slobodno držanje svinja s dvije ograde i električnim pastirom i, u biti, tendencija je da sve svinjogojstvo idu na kategoriju tri i da se na taj način drže svinje da ne bi došlo do ovakvih epidemija, kazao je.

Hoće li biti dopuštena svinjokolja?

Zemljak je otkrio hoće li svinjokolja biti dopuštena.

- Da, u područjima koja nisu pod ograničenjem, tj. pod nazorom, oni mogu obaviti te svinjokolje, svinje se mogu zaklati i na taj način smanjiti taj broj, a, u biti, radi se o jednom postupku da se smanji mogućnost širenja virusa na nova gospodarstva, pogotovo na područja u Slavoniji koja još nisu ni zahvaćena bolesti, ustvrdio je.

Reagirao je na optužbe i kritičare koji tvrde da su veterinari prijenosnici zaraze.

- Ja bih samo rekao da su to dezinformacije, pričaju o tome da postoji cjepivo, da ne postoji virus, da se bolest može liječiti, pa onda je jedno vrijeme kamioni agroproteinke su širili bolest, sada veterinari šire bolest. Moramo reći da je istina o tome da imamo živi virus u cirkulaciji među svinjama, kazao je.

- Velik broj svinja na malim gospodarstvima, niske biosigurnosne mjere, bilo kakvo nepodržavanje od bilo koga može dovesti do širenja virusa, ali takve informacije nisu točne, zaključio je.

Vučković: Poduzimaju se potrebne mjere

- Posljednjih se dana bilježi manji broj slučajeva afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatskoj, ali treba biti oprezan i tu situaciju očuvati, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković u četvrtak u Osijeku na otvorenju znanstveno-stručnog skupa "Veterinarski dani 2023.".

- Poduzimaju se sve potrebne mjere za suzbijanje afričke svinjske kuge, jer je to bolest koja zaokuplja možda i najviše pažnje veterinarske struke u Europi, zbog brzine širenja, viroznosti, brojnih nepoznanica te socio-ekonomskih posljedica koje ostavlja, rekla je Vučković.

Izvijestila je i najnovijim podatcima o potporama uzgajivačima svinja koji su izravno oštećeni zbog ASK - do danas su isplaćena 633 gospodarstva na kojima su eutanazirana svinje zbog potvrđene sumnje na ovu bolest, a riječ je o ukupnom iznosu od 3,9 milijuna eura.

Istaknula je kako se već danima bilježi manji broj slučajeva ASK, ali treba biti oprezan i tu situaciju očuvati kako bi se što prije normalizirao promet u županijama pogođenim ovom zarazom.

- U pregovorima smo s Europskom komisijom, već pripremamo određene mjere i neke promjene će se dogoditi, ali uz potpuno poštivanje biosigurnosti, poručila je ministrica Vučković.

- Danas je, čini mi se, isplaćeno nešto više od 70 korisnika, prema podacima. Tako da je, do sada, što se tiče onih koji su direktno oštećeni, jer naravno imamo i one koji trpe uslijed ograničenja prometa, čije su životinje zdrave do sada. I ukupno isplaćeno 633 gospodarstva kojima su eutanazirane svinje zbog zbog potvrđene sumnje na afričku svinjsku kugu. To je sada malo manje od 4 milijuna eura, što se tiče direktne štete, zaključila je ministrica.

Državni inspektor: Veterinarska inspekcija uspješno odgovorila na izazov

Opovrgnula je i medijske napise u kojima su se spominjali podatci po kojima je u sedam godina provedbe Vladina projekta "Slavonija, Baranja i Srijem" u slavonskim županijama broj poljoprivrednih gospodarstava smanjen za sedam i pol tisuća.

- Ne znam odakle te brojka, jer smo 2016. godine u pet slavonskih županija imali nešto više od 36 tisuća gospodarstava, a danas ih ima 37.700, sa značajno unarpijeđenom obrazovnom i starosnom strukturom, rekla je ministrica poljoprivrede.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić kazao je kako smatra da smo, nakon zajedničke i promptne akcije nadležnih službi te konstatnom prisutnošću na terernu posjednjih mjeseci, uspjeli suzbiti ovu izrazito zaraznu bolest.

- Od pojave ove bolesti obavili smo više od 1.600 nadzora, do danas je eutanazirano oko 33 tisuće svinja, a uvjeren sam da bi ta brojka bez znanja veterinarskih stručnjaka bila i puno veća, rekao je Mikulić, ocijenivši da je veterinarska inspekcija uspješno odgovorila i na ovaj izazov.

Najveće godišnje okupljanje predstavnika veterinarske struke u Hrvatskoj održava se do 29. listopada u organizaciji Hrvatske veterinarske komore, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog veterinarskog instituta.

Jedna od tema skupa bit će i provedba mjera kontrole i suzbijanja afričke svinjske kuge, koje će se promatrati i u kontekstu relevantnog EU zakonodavstva, a raspravljat će se i o aktualnim temama iz područja zaštite zdravlja životinja, dobrobiti životinja te veterinarskog javnog zdravstva i sigurnosti hrane.