Vidaković o Vladinim mjerama: Ne vidim ništa što jamči pad inflacije

Kako su eskalirali ratni sukobi od Istoka Europe do Perzijskog zaljeva tako se ubrzavala inflacija na koju nisu imuna niti najveća svjetska gospodarstva. U samom početku Inflacija je učinkovita u punjenju proračuna svake države no dugoročno to se pretvara u recesiju i krhke državne blagajne – upravo zato svaka država traži način kako usporiti inflaciju i zaustaviti pad životnog standarda građana. 

Ekonomski stručnjak Neven Vidaković ocijenio je da Vladin 21. paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu sadrži niz novih elemenata, ali ne i mjere koje bi ulijevale povjerenje da će inflacija biti smanjena.

Prema njegovim riječima, jedina mjera koja ide u smjeru smanjenja inflacijskih pritisaka jest ograničavanje državne potrošnje.

- Da je paket predstavljen kao program fiskalne konsolidacije, svi bi ga podržali. No, kada se naziva antiinflacijskim mjerama, to jednostavno nije točno, rekao je Vidaković.

Osvrnuo se i na povećanje paušalnih davanja za privatne iznajmljivače, ustvrdivši da država dio tereta prebacuje na vlasnike apartmana i soba.

– Porezi se uvijek povećavaju radi punjenja proračuna. Ovo izgleda kao situacija u kojoj netko ima problema s prihodima i rashodima pa ih pokušava premostiti – kazao je.

Komentirajući najave obrtnika i iznajmljivača da će od Vlade zatražiti hitan sastanak, Vidaković smatra da od toga neće biti značajnijih rezultata.

– Kada su poljoprivreda i industrijska proizvodnja padale, nitko od njih nije reagirao. Sada kada je turizam došao na red, svi su iznenađeni. Čak i ako do sastanka dođe, teško da će se nešto promijeniti jer proračunu treba novac, rekao je.

"Mirovina je socijalni transfer"

Govoreći o ukidanju poreza na mirovine, istaknuo je kako ne može vjerovati da takav porez uopće postoji.

– Mirovina je socijalni transfer. Ta mjera vrijedi oko 180 milijuna eura i ima smisla na mikroekonomskoj razini, ali u borbi protiv inflacije ne donosi gotovo ništa, ocijenio je.

Vidaković upozorio na kreditiranje banaka

Upozorava da se hrvatski proračun pretežno puni kroz PDV, odnosno potrošnju, što smatra dugoročno rizičnim modelom.

– Država danas ubire 600 milijuna eura PDV-a koji dolaze iz kreditne aktivnosti. Kada kreditiranje uspori, nestat će i dio tih prihoda. Nije pitanje hoće li se to dogoditi, nego kada.

"Oporba ne nudi ništa"

Na kampanju oporbe o „Plenkovićevoj inflaciji“ odgovorio je kako se problem inflacije ne može svesti na političke parole.

– Strukturna inflacija ima duboke uzroke. Nije dovoljno samo nekoga maknuti s vlasti, potrebno je ponuditi rješenja, a ja ih trenutačno ne vidim, kazao je.

Rekao je kako oporba ima prilike sudjeovati u imenovanju novog guvernera, a ako se žele boriti protiv infacije, ne mogu to činiti politikantski da kažu: "Ako sebi Plenković pripisuje sve dobro, onda mu se mora pripisati sve zlo.

- Strukturna inflacija traži ogromnu podlogu. Nje problem nekoga smijeniti s vlasti, nego što će kada nude na vlast.

Smatra da oporba ne nudi ništa.

- Ajde da ne govorimo istinu o tom prijedlogu, jer koji punoglavac ga je napravio i tako izvučio. A onda bi ovo mogao postati ozbiljan komičarski šou, a to nam ne treba, rekao je Vidaković.

Mogućnost drugog vala inflacije

Govoreći o Europi, ocijenio je da je najveći problem način na koji djeluje Europska središnja banka, čiji je primarni mandat suzbijanje inflacije.

– Kada imate šok na strani ponude, samo podizanje kamatnih stopa ne rješava problem. Banke tada smanjuju kreditiranje gospodarstva, a konkurentnost europskih tvrtki slabi, upozorava.

Smatra da bi posljedice takve politike mogle postati vidljive u sljedećih šest mjeseci kroz dodatno usporavanje gospodarskog rasta.

Komentirajući stanje u SAD-u, rekao je da Amerikanci posebnu pozornost pridaju kretanju burzi, nezaposlenosti i cijeni goriva.

– Cijena benzina pogađa kućanstva, ali burza raste, a nezaposlenost je niska. Procjena administracije je da geopolitička pitanja trenutačno imaju veću težinu od samog poskupljenja goriva.

Vidaković upozorava i na mogućnost drugog vala inflacijskih pritisaka, koji bi mogao dodatno pogoditi već oslabljeno europsko gospodarstvo.

– Najveća opasnost nije samo rast cijena energenata nego udar na industriju i kreditiranje. Ako se na to nadoveže novo podizanje kamatnih stopa, mogli bismo svjedočiti padu potrošnje, rastu deficita i scenariju sličnom onome iz 2008. godine, zaključio je.