Vidaković: Svaka laž 'kad tad' sustigne političare, ovo mora stati

Ekonomski analitičar Neven Vidaković upozorava da bi se sukob na Bliskom istoku mogao smiriti u idućih sedam dana kroz politički kompromis u kojem bi obje strane proglasile pobjedu, no ako se to ne dogodi, slijedi produbljivanje krize i novi ekonomski udari. Istodobno upozorava da ograničenja goriva u regiji i rast cijena energenata razotkrivaju slabosti europske energetske politike, za koje tvrdi da su dovele do sadašnje situacije.

Nakon nove eskalacije bliskoistočnog sukoba, obilježene napadima na energetsku infrastrukturu, uključujući iranska plinska polja te uzvratnim napadima Teherana na rafinerije u Kataru i Saudijskoj Arabiji, tržišta su reagirala snažnim potresom.

Barel nafte preskočio je psihološku granicu od 100 dolara, dok je cijena plina u Europi porasla gotovo 25 %. Potonule su i burze, a procjene govore da je svijet u posljednjih 48 sati još dalje od bilo kakvog smirivanja sukoba. Katar i posebno Saudijska Arabija najavili su i oštar vojni odgovor Iranu, što dodatno pojačava neizvjesnost.

Dva scenarija 

Ekonomski analitičar Neven Vidaković ističe kako je teško procijeniti kada bi moglo doći do smirivanja sukoba, no vidi dva moguća scenarija.

Prvi, koji bi se mogao dogoditi vrlo brzo, u roku od nekoliko dana, podrazumijevao bi političko „zatvaranje“ sukoba uz mogućnost da obje strane proglase svojevrsnu pobjedu. Ključnu ulogu u tom scenariju, smatra, imao bi Donald Trump, koji bi mogao proglasiti da je Iran vojno iscrpljen, dok bi istodobno i iranska strana zadržala narativ da nije slomljena. Takav rasplet otvorio bi prostor za tihu diplomaciju i pritiske, osobito oko pitanja Hormuškog tjesnaca i kontrole energetske infrastrukture.

Drugi scenarij, upozorava Vidaković, znatno je nepovoljniji i odnosi se na produljenje sukoba ako do brzog političkog rješenja ne dođe u sljedećih sedam dana. U tom slučaju dodatno bi se pogoršali već nepovoljni ekonomski pokazatelji, uključujući visoke kamatne stope i dugotrajan rast cijena nafte, što bi dodatno opteretilo globalno gospodarstvo.

- Njemačka kamatna stopa je na 3 posto, američka tridesetogodišnja na 5 posto, nafta je već tri tjedna preko 85 dolara po barelu i onda ulazimo u eksponencijalne šokove za ekonomiju, posebno europsku. U tom scenariju je sve otvoreno. Znači ovo doslovno mora stati, inače posljedice bi mogle biti jednostavno prevelike, upozorio je Vidaković.

Utjecaj kamata i stanje na burzama

Neven Vidaković ocjenjuje kako su burze zasad stabilne, unatoč rastu kamata i početnom strahu među ulagačima. Ističe da tržište pokazuje određenu otpornost, a investitori još uvijek vjeruju u političke najave i vremenske rokove za smirivanje situacije.

- Još uvijek svi kažu – Trump je rekao četiri tjedna, poštujemo ta četiri tjedna, rekao je.

Dodaje kako tehnička kretanja pokazuju da tržišta nailaze na granice, ali ih zasad ne probijaju, što znači da nema ozbiljnog pada ni korekcije. No upozorava da bi se sentiment mogao brzo promijeniti.

- Ako se kriza nastavi, kaže, trgovci bi mogli ignorirati političke poruke i fokusirati se isključivo na profit. Traderi će jednostavno zauzeti stav – političari samo prave probleme, idemo zarađivati novac. A onda ćemo imati ozbiljne šokove, upozorio je.

Opasno stanje u kojem se nalazi Europa

Govoreći o ulozi središnjih banaka, Vidaković ističe da je situacija iznimno ozbiljna jer Europa ulazi u stanje stagflacije. Objašnjava da je riječ o kombinaciji slabog ili negativnog gospodarskog rasta i visoke inflacije, što znatno sužava manevarski prostor monetarne politike. U takvim okolnostima središnje banke moraju podizati kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, ali to dodatno opterećuje gospodarstvo.

- Ovo je najgore moguće stanje u kojem se Europa može naći, upozorio je.

Dodatni problem vidi u nedostatku resursa, koji može ugroziti i proizvodnju hrane. Naglašava da su potezi središnjih banaka nužni, ali će imati negativne posljedice.

Mjere Vlade i ograničavanje cijena goriva

Osvrnuo se i na poteze hrvatske Vlade, koja je već intervenirala kako bi ograničila rast cijena goriva. Ističe da je pristup Europske unije zasad oprezniji, jer smatra da u prvim tjednima krize još nema potrebe za snažnijim intervencijama.

- Europska unija je prepoznala da se u prvih nekoliko tjedana ništa ozbiljno ne događa, rekao je.

Za razliku od toga, poteze Hrvatske ocjenjuje ispravnima i kaže: "Cijene se moraju ograničiti". Dodaje da takve mjere imaju vremensko ograničenje. Prema njegovim procjenama, cijene goriva moguće je držati pod kontrolom još mjesec do dva, nakon čega će države morati popustiti tržišnim zakonitostima.

- Manevarski prostor postoji za držanje cijene benzina na ovoj razini još dva mjeseca, istaknuo je. Ipak, smatra da scenarij u kojem bi vožnja postala luksuz zasad nije realan.

'Svaka laž sustigne političare'

Govoreći o uvođenju ograničenja na kupnju goriva u zemljama regije i dijelu Europske unije, Vidaković upozorava da takve mjere pokazuju ozbiljnost situacije, ali i posljedice političkih odluka na europskoj razini. Ističe da zahtjevi iz Hrvatske, poput inicijative poljoprivrednika za kupnju plavog dizela u kanistrima, jasno ukazuju na pritisak na tržištu i realne probleme na terenu.

U širem kontekstu, oštro kritizira energetsku politiku Europske unije.

- To vam pokazuje da prije ili kasnije sve laži sustignu političare. Kada je bio peti paket sankcija Rusiji, govorilo se da je Rusija slomljena, da je gotova. Macron je nedavno rekao da su strateški, ekonomski i moralno bankrotirali. Pa zašto onda imamo ovaj problem? Ovo je problem Europske komisije i njezine politike, rekao je.

Naglašava kako rast cijena energenata nije globalno ujednačen.

- Cijena plina nije narasla svugdje, nego u Europi. Američki futures ugovori za plin su nepromijenjeni, tamo se ništa ne događa. Mi smo odabrali strategiju da možemo bez Rusije i da možemo ovisiti o nestabilnim regijama. Netko sada mora platiti cijenu, upozorio je.

Posebno kritizira dugogodišnje energetske i klimatske politike.

- Deset godina se forsiraju zelene politike, a sada odjednom svi kažu da to nije prioritet. Čak se i u Njemačkoj govori da je potrebna jeftina energija. Gdje su bili kad su se zatvarale nuklearne elektrane? Sada se jednostavno plaća cijena loših odluka, poručio je Vidaković.

Više pogledajte u videoprilogu: