Vidaković o problemima EU-a: Jugoslavija kao ekonomski poučak

Ekonomski problemi Europske unije više se ne mogu riješiti samo preraspodjelom novca kroz europske fondove, ocijenio je u Studiju 4 ekonomski analitičar Neven Vidaković. Povukao je paralelu s nekadašnjom Jugoslavijom, za koju kaže da je pokušavala sličnim mehanizmom rješavati svoje ekonomske probleme, ali nije uspjela.

Ekonomski jaz prelio se na ulice europskih gradova

Komentirajući nemire u europskim zemljama, Neven Vidaković je podsjetio da je još u vrijeme kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio izvanredne izbore upozoravao na povezanost dugotrajne ekonomske i političke nestabilnosti.

– Ako imate dugoročnu ekonomsku nestabilnost, strukturna inflacija kreira političku nestabilnost. I to vam je početak političke nestabilnosti u Europi, rekao je Vidaković.

Kao ranije znakove problema naveo je teškoće Francuske s donošenjem proračuna i političke probleme u Njemačkoj, a sada se, kaže, nezadovoljstvo prelilo na ulice.

"Jaz između bogatih i siromašnih se produbljuje" 

Posebno je izdvojio problem stanovanja. Prema njegovoj ocjeni, Europa nema dovoljno razvijeno tržište kapitala pa oni koji raspolažu viškom novca velik dio kapitala usmjeravaju u nekretnine, dok građane s manjim prihodima istodobno najviše pogađa inflacija. Prezadužene države, dodao je, imaju sve manje prostora da socijalnim politikama ublaže posljedice rasta troškova života.

– Ovi koji su siromašni najviše su pogođeni inflacijom, prezadužene države ne mogu socijalnim politikama pomoći i sad se taj jaz produbljuje. Takvo stanje posebno pogađa mlade koji se suočavaju s visokim troškovima stanovanja i neizvjesnom ekonomskom budućnošću, smatra Vidaković.

Prema njegovu tumačenju, pandemija koronavirusa i inflacija koja je uslijedila nakon nje pokazale su dublje strukturne slabosti europskog gospodarstva. Od 2023., kaže, postalo je jasnije da Europa ima problem koji se ne može objasniti samo posljedicama pandemije i inflacijskog vala.

"Europa se mora tehnološki ojačati"

– Bivši talijanski premijer i predsjednik Europske središnje banke Marija Draghije analizirao i došao do zaključka da u Europi nešto ne valja. Ne nužno unutra, nego vezano za sljedećih deset godina gledano prema van, rekao je Vidaković.

Među problemima koje je Draghi identificirao Vidaković je izdvojio energente i odnose s Rusijom i SAD-om te slabljenje europske konkurentnosti u odnosu na Kinu. Europa se, smatra Vidaković, mora tehnološki ojačati i razvijati vlastite inovacije kako ne bi ovisila o tehnologiji iz SAD-a, a u budućnosti možda i iz Kine.

Kritizirao je odgovor europskih institucija na upozorenja iz Draghijeva izvješća, ocijenivši da nakon njegova predstavljanja nije došlo do suštinske promjene europske ekonomske politike.

– Europska komisija je na to jednostavno pogledala i rekla: dobro, svi smo mi toga svjesni, ali nastavljamo po starom. A staro je povećanje regulative, povećanje kontrole i jednostavno nema nikakve suštinske promjene u smjeru, zaključio je Vidaković.

Europa ostala bez starog modela rasta

Vidaković je ocijenio da su izvoz i pristup jeftinim resursima desetljećima bili važni za gospodarsku snagu zapadnoeuropskih zemalja. Nakon raspada kolonijalnog sustava, kaže, tehnološki napredak i europsko ujedinjenje omogućili su daljnji rast životnog standarda, a nakon pada istočnog bloka zapadnoeuropski kapital snažno je ušao u zemlje istočne Europe.

Prema njegovim riječima, ulagalo se ponajprije u djelatnosti iz kojih se mogla izvlačiti dobit, poput banaka i telekomunikacija.

– Sve te zapadne zemlje jako puno su investirale u istočnu Europu, ali u što? U cash biznise odakle mogu povlačiti dividende. U banke, u telekome. Nitko nije investirao u našu brodogradnju, rekao je Vidaković.

Smatra da je takav model došao do svojih granica, dok je istodobno tehnološki uspon Kine dodatno oslabio europsku konkurentnost. Kao primjer izdvojio je njemačku automobilsku industriju, za koju smatra da se postojećim načinom rada sve teže natječe na globalnom tržištu.

"Jugoslavija je imala strukturnu inflaciju"

Govoreći o strukturnoj inflaciji, Vidaković je ustvrdio da je suvremeni zapadni makroekonomski modeli nedovoljno prepoznaju i podsjetio na iskustvo Jugoslavije 1980-ih.

– Zapadni moderni makroekonomski modeli uopće ne znaju što je to strukturna inflacija. Uopće ne postoji model koji objašnjava kako poremećaj u strukturi ekonomije može biti inflatoran. To je proizašlo iz Jugoslavije u 80-ima, koja je imala strukturnu inflaciju, rekao je.

Drugi problem vidi u udaljenosti europskih institucija od političkih i gospodarskih promjena u državama članicama. Prema njegovoj ocjeni, jačanje političkih opcija koje odstupaju od dosadašnjeg europskog mainstreama dugo se promatralo prvenstveno kroz etikete krajnje desnice ili ljevice, umjesto kroz razloge nezadovoljstva birača.

"Problem se više ne može riješiti preraspodjelom kroz EU fondove"

Vidaković smatra da je EU sada suočen s problemima koje više nije moguće rješavati dosadašnjim modelom preraspodjele novca.

– Oni imaju problem. A taj problem se više ne može riješiti preraspodjelom kroz EU fondove. Da se to tako moglo, pa to je i Jugoslavija pokušala napraviti, pa nije uspjela, rekao je.

Na pitanje je li Jugoslavija u tom smislu ekonomski poučak za Europsku uniju, odgovorio je: "Apsolutno da".

Više pogledajte u videoprilogu: