Plantaža avokada na 200 hektara, ovisno o sezoni, na dan popije oko 4 milijuna litara vode.
Problemi koje su portugalski poljoprivrednici iskusili odlučivši se na uzgoj nove kulture, imaju posljedice cijele godine. Avokado, ta biljka koja je ponegdje postala simbol moderne, trendovske zdrave prehrane, donio je sa sobom na Iberski poluotok i neočekivane teškoće.
Poput mnogih Britanaca, Richard Alan umirovljeničke dane odlučio je provesti u suncem okupanoj južnoj portugalskoj regiji Algarve. Kupio je farmu, oženio se ljubavlju svog života i počeo uzgajati povrtnjak. No, ubrzo mu je presušio bunar, a zemlja oko njegova imanja ostala je žedna.
Zaleno zlato tamnoga sjaja
Ovdašnji poljoprivrednici i ekološki aktivisti za isušivanje, ionako vodom oskudne zemlje, odgovornim smatraju ubrzan i povećan uzgoj avokada posljednjih godina, potpomognut klimatskim promjenama. Alan smatra kako se time zakida lokalno stanvoništvo. Oni ne žele u grad, jer žele živjeti u prirodi, a ako im oduzmete vodu - oduzimate im i prirodu, kaže.
- Sadi se avokado potpuno devastira tradicionalni krajolik. Podilazi se zahtjevima tražišta. Kad cijena avokada zbog povećane proizvodnje padne - plantaže avokada bit će napuštene, tvrdi odvjetnik Rui Amores.
Jedna plantaža popije dnevno 4 mil. litara vode
Plantaža avokada na 200 hektara, ovisno o sezoni, na dan popije oko 4 milijuna litara vode. Stablo avokada crpi četiri puta više vode od, primjerice, stabla naranče. Ali zarada od avokada je bolja, oko 17 kuna po kilogramu dok za kilogram naranči farmeri mogu dobiti oko 4 kune.
- Avokado je sada u modi. To je zeleno zlato. Imamo problem s količinom vode i vidjet ćemo do kad će sve to trajati. Ako ne bude vode, vidjet ćemo do kad će ova kultura trajati, priča uzgajivač avokada Jose Campos.
"Katastrofa će se dogoditi vrlo brzo"
Za natapanje više nije dostatna ni voda iz obližnjeg akumulacijskog jezera. Komisija za praćenje suše u nedavnom izvješću navodi da će ondje biti vode tek do kraja godine. Katastrofa će se dogoditi vrlo brzo, klimatske promjene događaju se svuda u svijetu, ni Algarve nije izuzet, upozorava predsjednica skupine za zaštitu okoliša Regenerarte Monica Viana.
Zato se pojavila inicijativa da se na polja Algarvea vrate autohtone sorte, masline, rogač ili hrast plutnjak. Ali suprotno tradiciji, u prilog avokadu idu trendovi, mnogi ga smatraju jednom od najzdravijih namirnica. Potvrđuju to i vlasnici restorana - njihovi gosti, naročito oni mlađi potpuno su se okrenuli supernamirnicama, a avokado je jedna od njih.
Oko 2 i pol tisuće tona avokada iz voćnjaka Algarvea prošle godine završilo je diljem Europe. Ove godine isporučit će dvostruko više. No, snove o zaradi od zelenoga zlata u Algarveu mogao bi prekinuti nedostatak vode.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!