12:03 / 31.10.2019.

Autor: HRT

Vlada: Energetska strategija do 2030.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Strategija predviđa znatno veći udjel proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Vlada je u Sabor uputila prijedlog strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koja predviđa znatno veći udjel proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova.

- Glavni cilj ove strategije je osiguranje energetske neovisnosti, sigurnosti opskrbe i održivosti te razvoj i konkurentnost energetskog sustava, sve u kontekstu ostvarenja vizije zajedničke energetsko-klimatske politike u Hrvatskoj i na razini EU-a, kazao je premijer Andrej Plenković.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da su neki od ciljeva smanjenje ovisnosti o uvozu te jačanje opskrbe energentima kroz razvoj strateške infrastrukture, a  jedan od tih projekata je i LNG terminal na Krku.
Otkrio je da se u razdoblju do 2030. planira povećanje udjela obnovljivih izvora u odnosu na potrošnju na barem 32% s potencijalnim povećanjem do 36,4% dok bi do 2050. taj udjel trebao iznositi  65%. 

- U ovom trenutku sa projiciranih pet gigavata instalirane  snage realizacija ciljeva iz Energetske strategije RH u sljedećim godinama nosi više nego udvostručenje te instalirane snage u proizvodnji, s najvećim naglaskom na proizvodnji iz energije sunca i vjetra. Međutim, ne zanemarujemo ni ostale oblike proizvodnje, rekao je Ćorić, istaknuvši da već sljedeće godine u njegovom Ministarstvu planiraju krenuti sa tzv. premijskim modelom kojim će dodatno pogurati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.



Ukupna bi ulaganja za realizaciju strategije bila između 378 i 461 mlrd. kn sveukupno, odnosno 12,5 do 15 milrd. kn godišnje. Intenzivnija ulaganja su u razdoblju do 2030. (oko 14 do 17 mlrd. kn ), a manja u razdoblju od 2031. do 2050. (oko 12 do 15 mlrd. kn ). Osim privatnih investicija biti će angažirana i sredstva EU-a iz programa kohezijske politike i drugih programa gdje će učešća u projektima osigurati privatni sektor, sredstva fondova sukladno odredbama EU-ETS direktive Fond za modernizaciju i Inovacijski fond, kao i sredstvima prikupljenim od dražbe emisijskih jedinica i naknade na emisiju CO2.
-

-

Foto: - / PIXSELL

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!