Vlada odbila zahtjeve sindikata, slijede li prijetnje štrajkovima?

Sindikati javnih službi su na početku pregovora o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru i plaćama za 2027., zatražili povećanje osnovice plaća za devet posto od 1. siječnja 2027. te mjesečnu naknadu za topli obrok od 65 eura. Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da takvi zahtjevi nisu prihvatljivi te da neće ugroziti financijsku stabilnost zemlje i državnog proračuna.

Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, rekao je kako su sindikati usuglašeni oko zahtjeva.

- Devet postotno povećanje osnovice po našim izračunima u ovom trenutku bi bilo dovoljno da anticipira predviđeni rast troškova života i inflacije sljedeće godine, da djelomično pokrije štetu koju nam je napravio mizeran rast osnovice ove godine i da naše plaće usmjeri u rastu koji bi pratio rast ostalih plaća u zemlji, te da nas na određeni način repozicionira na 2024. kad su plaće izrazito rasle zbog koeficijenata, rekao je Turalija.

- U posljednje dvije godine ti su se koeficijenti istopili, naše plaće realno su pale i zadatak sindikata je da napravi sve što je u njegovoj moći da zaštiti cijenu rada svojih članova i da te plaće ostanu u nekoj mjeri, da životni standard ne bude ugrožen, dodao je.

- Imamo potrebu da dogovorimo indeksaciju jer računamo da će socioekonomski uvjeti sljedeće godine možda biti nepredvidljivi i da će se bitno narušiti ekonomska situacija pa da imamo i taj mehanizam zaštite, rekao je Turalija dodajući da moraju biti spremni na sve opcije.

Mjesečna naknada od 65 eura za topli obrok, rekao je sindikalist, bila bi jako bitna najranjivijima u sustavu.

- Ako uzmemo u obzir spremačice koje imaju plaću 800-900 eura, njima bi takva naknada na godišnjoj razini praktički bila 13. plaća i značajno bi im pomoglo, rekao je Turalija.

Anita Zirdum, ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu, rekao je da će Vlada protuprijedlog iznijeti sljedeći tjedan u novom krugu pregovora.

- Sigurno je da je 9 posto rasta osnovice sa 65 eura za 280 tisuća zaposlenih nešto što proračun ne može podnijeti. Proračun nije namijenjen isključivo za plaće u javnim i državnim službama. On je tu za 3,8 milijuna stanovnika RH. Ugrožavati proračun da idemo u prekomjerne deficite ima svoje financijske učinke i neučinke na život građana, rekla je.

Naglasila je kako je svima jasno da plaće moraju rasti, a to će biti onoliko koliko se u proračunu može izdvojiti.

- Nije problem u samom ugovaranju toplog obroka, moramo se dogovoriti u kojem dijelu ćemo ići u osnovicu s obzirom na to da je ona pravo koja će nam danas sutra garantirati mirovinu. Topli obrok je pravo koje je na stolu i definitivno nije isključeno, poručila je Zirdum. 

- Projicirana inflacija ove godine je veća od 3 posto i ministar financija je već rekao da će to biti uzeto u obzir u vladinoj ponudi kao i eventualne projekcije inflacije za sljedeću godinu, rekla je Zirdum.

Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kazao je kako u državi imamo krizu kolektivnih pregovora zbog "odnosa u kojem se 280 tisuća radnika proziva i stavlja na njih meta jer traže nešto nerealno u odnosu na 3,8 milijuna stanovnika RH".

- Trebamo se prvo dogovoriti trebaju li nam ti ljudi u sustavu. Ako ministar unaprijed poručuje da to nešto nije prihvatljivo i realno... Često kolektivne pregovore stavljamo na neke tezge, jedna strana traži 5, druga kaže 2, pa se trebamo naći oko 3. Taj 1+1+1 je deplasirano spominjati, trebamo vidjeti kako će se razvijati situacija od 2027., rekao je Jović.

- Ova priča se mora voditi na tragu da socijalni dijalog mora postojati, ministar bi trebao voditi računa o tim ljudima, poručio je.

Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, priznala je da je iznos minimalne plaće od 1050 eura doista niska plaća te da treba rasti. U isto vrijeme, naglasila je, samo 75 posto te plaće izuzeto je od oporezivanja.

- Razlika između prosječne plaće u privatnom i javnom sektoru prošle godine bila na povijesno niskoj razini. 2017. je ta razlika bila 15,6 posto, a prošle godine preko 30 posto, ove godine se smanjila na 26,7 posto, rekla je.

- Stalno upozoravamo da imamo paradoks, s jedne strane imamo ogroman javni državni sektor, preko 30 posto ukupno zaposlenih radi za državu, po masi plaće smo treći u Europi iza Danske i Finske, a s druge strane nam nedostaje kadrova, istaknula je Weber dodajući kako sustav vrednovanja treba uvesti i u obrazovanju.

Zirdum je rekla da je minimalac jako dugo bio ispod razine dostojanstva.

- Sad smo već treću godinu iznad prosjeka, vjerujem da niti ove godine Vlada neće ići ispod toga. Koliki će biti točan iznos, to ćemo odrediti naknadno, rekla je Zirdum.

Kazala je kako broj zaposlenih u javnim službama ne pada.

- Moramo osigurati plaće za cijeli sustav. Problem deficitarnog kadra nije problem Hrvatske, to je problem cijelog svijeta. Želimo mi zbilja reći zato što nam nedostaje učitelja matematike da bi on trebao biti više plaćen od profesora povijesti?! To su osjetljiva pitanja, naglasila je.

- Plaća će riješiti dio problema, ali plaća nije rješenje svakog problema, poručila je.

Jović: Štrajk u ZET-u bio je uspješan

- Glavni problem koji nećemo reći javno, zašto je veliki jaz između privatnog i javnog sektora, je siva ekonomija i plaće ispod stola. Prosto je nemoguće da je stotine tisuća radnika prijavljeno na minimalnu plaću ili sto eura preko. Stalno tražimo da se pojača inspekcijski nadzor, da se strogo kažnjava neprijavljeni rad, rekao je Jović.

Kazao je kako je štrajk u ZET-u bio uspješan.

- Postigli smo da prikažemo da situacija u ZET-u i Holdingu nije takva kao što se govori, od plaća, uvjeta rada, zadovoljstva radnika. Pregovori u ZET-u traju. Tražimo da se razgovara o cijelom paketu. Inzistirat ćemo na promjenama Zakona o radu, koji jasno kaže koji su uvjeti za štrajk. Ovo je u ZET-u 204. radni dan bez kolektivnog ugovora. To se ne bi smjelo dogoditi u tolikoj firmi, rekao je Jović.

- Štrajk je krajnje sredstvo. Bitno je da ljudi stoje iza cijele priče. Novi krug pregovora je zakazan za petak, sindikati će iznijeti dodatni prijedlog vezano uz materijalna prava i vidjet ćemo kako će priča ići dalje, dodao je.

Hoće li biti štrajka?

Ne dođe li do dogovora s Vladom, je li izgledan štrajk u školama?

- Sve je moguće, sindikatima uvijek ostaje opcija industrijskih akcije. U ovim pregovorima je 11 sindikata. Moramo prvo pričekati protuprijedlog Vlade. Žalosno je da to nismo imali na prvom sastanku. Ministar Ćorić je najavio da pregovori moraju završiti do 15. studenoga, želi vjerojatno izbjeći scenarij od prošle godine. Mi se ne osjećamo odgovornima jer nemamo dovoljni vremena da ugovorimo kvalitetan dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru, odgovornost je na Vladi. Odgovornost je na Vladi da konačno prepozna važnost zaposlenika javnih službi za budućnost ove zemlje, zaključio je Turalija.

Emisiju Otvoreno pogledajte u nastavku: