Vlada predstavila poreznu reformu socijalnim partnerima iz GSV-a, evo i reakcija

Vlada je predstavila novi krug porezne reforme. Već tijekom najava ti prijedlozi poreznih promjena izazvali su veliko zanimanje, ali i kritike dijela javnosti, zbog čega su nekoliko puta mijenjani prijedlozi. 

Mijenjaju se porezi na dohodak, ali i porezi na nekretnine koji su izazvali najviše reakcija javnosti i političara.

Poslodavcima i sindikatima na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća reformu je predstavio ministar financija.

- Nadamo se da ćemo uvođenjem poreza na nekretnine, transformacijom postojećega poreza na kuće za odmor, stvoriti uvjete za razvoj stabilne, predvidive politike upravljanja nekretninama i potaknuti ugovaranje dugoročnog najma, jer porez na nekretnine neće plaćati onaj tko koristi nekretninu tako da živi u njoj ili je nekretninu dugoročno iznajmio. Nastojimo uključiti intenzivnije općine i gradove, dakle lokalne jedinice, da težište oporezivanja preusmjeravaju s rada na imovinu. Što se tiče predmeta oporezivanja, tko će biti novi porezni obveznik, odnosno što će biti predmet oporezivanja porezom na nekretnine, to će prije svega biti stambene nekretnine, dakle stambena zgrada, dio stambene zgrade, stan kao i svaki drugi funkcionalni prostor namijenjen stanovanju. Izuzete od oporezivanja bit će nekretnine koje služe poljoprivredi i nekretnine koje služe obavljanju proizvodnje i neproizvodne djelatnosti prema odluci o komunalnoj naknadi, rekao je Marko Primorac, ministar financija.

Porezni obveznik poreza na nekretnine bit će svaka domaća i strana, pravna i fizička osoba, dakle vlasnik ili iznimno korisnik nekretnine prema propisu o komunalnom gospodarstvu.

- Oslobađaju se od plaćanja poreza na nekretnine porezni obveznici za nekretnine koje služe stalnom stanovanju vlasnika, povezanih fizičkih osoba ili najmoprimaca i to najmanje 10 mjeseci. Dakle, potrebno je unutar jedne kalendarske godine imati objekt iznajmljen minimalno 10 mjeseci u dugoročnom najmu, kako bi se takav objekt, odnosno takav porezni obveznik, oslobodio plaćanja poreza. Isto tako, porez se neće plaćati za nekretnine koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda nisu primjerene za stanovanje, dakle, ukoliko nastupi potres, poplava itd. i nekretnina završi u stanju koje onemogućava funkcionalno stanovanje, za takve nekretnine se također neće plaćati porez na nekretnine, pojasnio je ministar.

Evo nekih reakcija na poreznu reformu.

Sever: Porez na nekretnine dobar, ali podizanje praga za višu poreznu stopu nije

Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) Krešimir Sever rekao je kako je novi krug porezne reforme u vidu poreza na nekretnine dobar iskorak, pozdravlja i podizanje osobnog odbitka, no problematizira podizanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak.

Sever je u izjavi za medije nakon GSV-a rekao kako su socijalni partneri porezni paket danas vidjeli po drugi put, istaknuvši kako se sindikati nisu protivili porezu na nekretnine jer se govorilo da će zamijeniti tzv. komunalnu naknadu.

- Želimo vjerovati da će upravo ovo potaknuti, upogoniti cijeli sustav lokalnih zajednica tako da će se pritiskom na porezni dio ili porezni rashod vlasnika stanova pojeftiniti najam stanova s obzirom na to da bi trebalo postati manje atraktivno samo iznajmljivanje u kratkoročnom najmu. Smatramo da je ovo jedan dobar iskorak, istaknuo je Sever.

Pri tome je upozorio kako su cijene nekretnina 'otišle u nebo' i da si mladi ne mogu priuštiti osamostaljenje, navevši podatak da 76 posto mladih radnosposobne dobi nije nikad napustilo roditeljski dom jer su plaće preniske za ove cijene najma stanova.

Vezano za komentare da se ostavlja previše slobode lokalnim zajednicama oko poreznog opterećenja, Sever je rekao kako ih je ministar financija razuvjerio navodeći da bi bilo nerazumno od države da je u startu odredila više porezne stope.

- U velikom dijelu nekih zakutaka Hrvatske može se dogoditi da postoje nekretnine koje su funkcionalne, ali nisu za funkcionalni najam jer se nemaju kome iznajmiti i prodati pa bi to mogao biti preveliki udar. Zbog toga se ostavlja lokalnoj zajednici mogućnost da sama procijeni i razradi opće kriterije i mjerila po kojima bi to radila, objasnio je.

Komentirajući oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak za povratnike iz inozemstva, Sever je rekao kako postoji dvojaki stav i na sindikalnoj strani jer dio smatra da će to biti diskriminacija u odnosu na one koji nisu nikad odlazili, ali i da je riječ o mjeri koja je dobra u paketu i može biti demografska u vidu privlačenja drugih i trećih generacija iseljenika.

Također je naveo kako su pozdravili ukidanje oslobođenja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za mlade radnike jer smatraju da je to bila diskriminacija.

Sindikati protiv podizanje praga za veću poreznu stopu, HUP 'za'

Pozdravljaju i podizanje osobnog poreznog odbitka s 560 na 600 eura, ali smatraju da je to premalo i da je trebalo ići "hrabrije i na veće iznose".

- Svakako problematiziramo podizanje praga za ulazak u veću poreznu stopu kad je riječ o porezu na dohodak. Smatramo da to jednostavno nije primjereno, rekao je Sever, dodavši kako se može reći da je u primjeni samo jedna stopa iako postoje dvije.

Pri tome je naveo kako se samo između 10.000 i 11.000 plaća kreću u rasponu u kojemu bivaju oporezive s višom poreznom stopom.

- To je izrazito mali broj plaća i koristi će ponajprije imati članovi i predsjednici uprava, visoko pozicionirani menadžment, a od toga nikakve koristi neće imati najveći dio zaposlenih u državi, bez obzira u državnoj ili javnoj službi ili u privatnom sektoru, upozorio je.

Weber: Ovo je prvi korak u daljnjem rasterećenju rada, očekujemo daljnje mjere

Irena Weber ispred Hrvatske udruge poslodavaca istaknula je kako se HUP kontinuirano zalaže za daljnje porezno rasterećenje rada te da su danas predstavljene mjere korak u tom smjeru.

- Smatramo da je ovo prvi korak u daljnjem rasterećenju rada i očekujemo daljnje mjere - i povećanje osobnog odbitka i povećanje praga gornje stope poreza na dohodak, što je važno za stručnjake, one najobrazovanije, najkompetentnije. To su inženjeri, ICT stručnjaci, liječnici čiji je dohodak takav da trpe ogromno porezno opterećenje koje je potpuno nekonkurentno u odnosu na ostale zemlje, navela je Weber.

Dodala je kako porezne stope u našem poreznom sustavu jesu niže, ali je "porezni klin na plaću ogroman", referirajući se na porez na dohodak, doprinos za zdravstveno te mirovinsko.

- Doprinos za zdravstveno je 16,5 posto za uslugu koju često ne možemo ni dobiti. Smatramo da bi i iz zdravstvenog sustava trebao doći jedan impuls za racionalizacijom i za smanjenjem troškova, istaknula je.

- Sigurno mi očekujemo i daljnje rasterećenje plaća. Kao što sam rekla, ono što mi stvarno smatramo da je pozitivno da se napravio korak u pravom smjeru, a to je da se zaustavi to nekontrolirano rentijerstvo, jer smo nebrojeno puta upozoravali na čitavu seriju negativnih implikacija na cjelokupno gospodarstvo, rekla je direktorica HUP-a Irena Weber.

Damir Bakić, saborski zastupnik Možemo, komentirao porez na nekretnine, 

- Ne vidimo dovoljno prostora da se taj porez uvede diferencirano, da bude progresivan, dakle da na neki operativan način prepoznaje vrijednost nekretnine, rekao je Damir Bakić komentirajući najavljeni porez na nekretnine.

Dodao je da postoji niz pitanja vezanih za primjenu tog poreza, npr. nije sasvim jasno kako će se porezni obveznici evidentirati i kako će se sve pratiti.

- Nije jasno kako će se uspostaviti sustav dodatnih socijalnih i vrijednosnih kriterija o čemu je govorio ministar Primorac. Istina je, radi se o novom porezu, treba malo vidjeti, kazao je Bakić.