Prijedlog zakona o uvođenju eura upućen u saborsko čitanje

13:38 / 03.03.2022.

Autor: HRT/Hina/J.L.

Novčanice eura

Novčanice eura

Foto: VAKS-Stock Agency / SHUTTERSTOCK

Vlada je u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u kojem se, uz ostalo, navode temeljna načela uvođenja eura, mogućnosti zamjene kune za euro i razdoblje dvojnog optjecaja obje valute. 

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da se prijedlogom tog zakona utvrđuje da, nakon što Vijeće EU donese odluku o usvajanju eura i uredbu kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, Vlada odlukom objavi datum uvođenja eura, potom fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja eura i kune, datum početka i završetka dvojnog iskazivanja cijena te druga pitanja potrebna za uvođenje eura.

Definiraju se i temeljna načela uvođenja eura i to načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti, naveo je.

Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura bit će, naglasio je Marić, moguće u bankama, poslovnicama Financijske agencije i HP-Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura.

Građani će bez naknade moći zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od datuma uvođenja eura.

Razdoblje dvojnog optjecaja (prijelaznog razdoblja) u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro trajati će 14 dana od datuma uvođenja eura. U nacrtu prijedloga zakona nalaze se i detalji o izuzećima za dvojni optjecaj (automati za igre na sreću, automati za zabavne igre, samoposlužni uređaji, bankomati).

Zakon sadrži i odredbe o primjeni obveze dvojnog iskazivanja kao ključnoj mjeri za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Poslovni subjekt će tako biti dužan tijekom trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Ta obveza započinje s početkom rujna ove godine i završava sa krajem 2023.

Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima (prodaja robe i pružanje usluga putem automata, na tržnicama, štandovima unutar tržnih centara, pokretna prodaja, objekti poljoprivrednih gospodarstava, spremišta, trapilišta, igre na sreću, povratne naknade na ambalaži, prethodno otisnute vrijednosti na biljezima, poštanskim markama, poklon karticama i dr.)

Isto tako, predviđena su i pravila za preračunavanje novčanih sredstava na računu, iznosa kod naloga za plaćanje iskazanog u kuni, pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni, odnosno prilagodbu kamatne stope kada je to potrebno. Nacrt sadrži i obvezu obavještavanja klijenata o izvršenom preračunavanju, kao i pravila za preračunavanje vrijednosnih papira. Potrošač zbog preračunavanja ne smije biti doveden u položaj koji je za njega nepovoljniji u odnosu na položaj u kojem bi bio da euro nije uveden.

Zakon ujedno donosi i pravila vezana za pripremu proračuna i financijskih planova u godini koja prethodi godini uvođenja eura, pravila za evidentiranje u poslovnim knjigama, pravila za izvještavanje te tijela nadležan za nadzor i prekršajne odredbe.

- To je sve uz pretpostavku da Hrvatska ispuni sve uvjete koji su pred nama i da proces uvođenja eura završi, odnosno da uvođenje eura bude sa 1. siječnjem 2023., rekao je Marić.

Za provedbu tog zakona u državnom proračunu osigurano je ukupno 32,8 milijuna kuna u 2022. godini, potom 3,6 milijuna kuna u 2023. i 0,9 milijuna kuna u 2024. godini.

U financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna osigurana u sredstva u državnom proračunu u 2022. ukupno 13,3 milijuna kuna, a u 2023. godini 1,4 milijuna kuna.

U proračunima županija za 2022. godinu sredstva su osigurana u ukupnom iznosu od 5,78 milijuna kuna, dok su u proračunima gradova za 2022. godina sredstva osigurana u ukupnom iznosu od 15,89 milijuna kuna, navodi se u obrazloženju prijedloga zakona.

Javna rasprava o prijedlogu tog zakona provedena je od 17. siječnja do 15. veljače 2022., tijekom koje je zaprimljeno je 128 komentara.

Prijedlog ide u redovnu saborsku proceduru.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!