10:11 / 31.10.2019.

Autor: HRT

Vlada usvojila zakone 4. kruga porezne reforme

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Ministar financija Zdravko Marić rekao je da ukupno rasterećenje u sva četiri kruga iznosi gotovo devet milijardi kuna.
Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor poslala prijedloge izmjena zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, kojima predviđa porezno rasterećenje od 2,4 milijarde kuna. Ministar financija Zdravko Marić rekao je da ukupno rasterećenje u sva četiri kruga iznosi gotovo 9 mlrd. kn. Na sjednici je usvojen i rebalans proračuna za ovu godinu te prijedlog proračuna za iduću godinu. A usvojena je i uredba o minimalnoj plaći te izmjena prema kojoj će se Dan državnosti obilježavati 30. svibnja.

- Napravili smo dobar balans za podizanje životnog standarda. Vodili smo i računa o položaju poslodavaca. Ukupno rasterećenje je 2,4 milijarde kuna, a u mandatu ova Vlade radi se o 9 milijardi kuna poreznoga rasterećenja. To je omogućilo i povećanje primanja, standarda, a imamo i rast poreznih prihoda, poručio je premijer Andrej Plenković.



- Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, od početka 2020. obračuvala bi se snižena stopa PDV-a od 13 posto za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata, rekao je ministar financija Zdravko Marić. Procjenjuje se da će sniženje stope PDV-a za ugostiteljstvo utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna za oko 900 milijuna kuna godišnje.

Rasterećenje mladih i paušalnih obveznika poreza na dohodak

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života. Porez na dohodak također se ne bi plaćao na naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa. Također bi se ukinulo izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznike poreza na dohodak, što se obrazlaže smanjenjem administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Podizanje praga za plaćanje poreza na dobit od 12 posto

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit predlaže se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit tako od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna. Ministar financija kaže kako to znači da će 93 posto poduzetnika plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto.

Oporezivanje pića prema udjelu šećera i energetskih napitaka 

Izmjenama u sustavu posebnih poreza na kavu i bezalkoholna pića uvelo bi se oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera, kao i dodatno oporezivanje energetskih napitaka.

U Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila predlaže se oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji (bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj) koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju, uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja. Također bi se uvelo i oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

QR kod obvezan na svakom računu od 1. siječnja 2021.

Prijedlog izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom donosi ugradnju QR koda kao obvezatnog elementa svakog računa. Očitavanjem QR koda iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo postupak i dodatno ih potaknulo da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi, smatraju u Ministarstvu financija. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja, pa bi im se ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021. godine.

Protiv protuzakonitog korištenja poreznih pogodnosti

Izmjenama Općeg poreznog zakona želi se urediti područje korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. Ministarstvo financija tu primjećuje da se korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona manifestira u nekoliko modela postupanja, primjerice kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama.

Tu je i slučaj kada poduzetnik mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama te isto obavlja na razini povezanih društava, a sve skupa radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze. U takvim slučajevima bi se, prema prijedlogu, obračunale porezne obveze kao da tih postupanja nije bilo, odnosno po propisanim poreznim stopama.

Zakonski će prijedlozi proći dva saborska čitanja, a na snagu bi trebali stupiti početkom 2020. godine.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!