Vujčić: Da su carine dobre, već bismo ih imali; nadam se ublažavanju

05.04.2025.

Zadnja izmjena 14:53

Autor: B.B.B./HRT/Hina

Guverner HNB-a Boris Vujčić
Guverner HNB-a Boris Vujčić
Foto: Goran Stanzl / PIXSELL

Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je da američke carine nemaju snažniji direktan efekt na hrvatsko gospodarstvo, no cijeli je niz indirektnih efekata o kojima se mora voditi računa, pri čemu se nada da će se izbjeći scenariji snažnijeg usporavanja rasta BDP-a ili snažnijeg rasta inflacije.

- Ovakvo uvođenje carina nije dobro. Da su carine dobre, imali bismo ih već prije. Imali smo desetljeća smanjivanja barijera za slobodu protoka robe i usluga, a sada smo vrlo snažno krenuli u drugom smjeru. To može dovesti do smanjenja gospodarske aktivnosti, pada rasta BDP-a i rasta cijena - inflacije. Zašto? Zato što carina nije ništa drugo nego porez na robu ili uslugu koja prelazi granicu i tako povećava cijenu. Nadam se da će idući dani rezultirati time da ćemo vidjeti ublažavanje ovakvih namjera da se dignu carine i da ćemo izbjeći loše scenarije snažnijeg pada BDP-a ili rasta cijena, rekao je.

Upitan o "pomutnji" na financijskim tržištima zbog uvođenja američkih carina i kako će to u konačnici utjecati na Hrvatsku, Vujčić je odgovorio da ovakvo uvođenje carina nije dobro. 

- Desetljećima su se smanjivale barijere za protok robe i usluga, a sada se vrlo snažno krenulo u drugom smjeru. To s jedne strane može dovesti do smanjenja gospodarske aktivnosti i usporavanja rasta BDP-a, a s druge strane do rasta cijena, rekao je.

- Carina nije ništa drugo nego porez na robu ili uslugu koja prelazi granicu i na taj način joj povećava cijenu. Nadam se da će idući dani rezultirati ublažavanjem ovakvih namjera oko dizanja carina (....) i da ćemo izbjeći loše scenarije snažnijeg pada BDP-a ili snažnijeg rasta stope inflacije, izjavio je Vujčić na Danu otvorenih vrata Hrvatske narodne banke (HNB).

Na pitanje novinara na koga konkretno misli kada govori o padu BDP-a, SAD ili globalno, Vujčić je odgovorio da je globalna ekonomija povezana.

Tako, ako pada BDP u jednoj zemlji, ona je vjerojatno trgovinski partner drugih zemalja i to utječe i na njih. U Hrvatskoj direktan utjecaj nije snažan jer je izravna vanjska trgovina sa SAD-om mala, međutim, objasnio je, "postoji indirektan utjecaj zato što hrvatske tvrtke proizvode komponente za njemačke ili talijanske kompanije koje su snažno izložene prema američkom tržištu i na njih će se carine sigurno odraziti".

- Direktni efekti sigurno nisu snažni. Međutim, postoji cijeli niz indirektnih efekata i o njima moramo voditi računa, poručio je Vujčić.

Dodatno, upozorio je, pad gospodarske aktivnosti u tim zemljama značio bi i pad zaposlenosti te rast nesigurnosti, što bi utjecalo i na odluke građana o odlasku na odmor te se tako negativno reflektiralo na turizam u Hrvatskoj.

"SAD je golemo tržište koje je nemoguće u potpunosti zamijeniti"


Na novinarsko pitanje bi li pojedine hrvatske kompanije koje znatnije izvoze u SAD mogle imati poslovnih problema i mogu li drugdje kompenzirati potencijalni pad potražnje s američkog tržišta, Vujčić je odgovorio da to ovisi o kojoj je industriji riječ pa neke to mogu napraviti mnogo lakše od drugih.


Naime, objasnio je, u nekim je industrijama globalna potražnja mnogo više diversificirana nego u drugima. Primjerice, karlovački HS Produkt, koji proizvodi oružje i kojem pola potražnje otpada na SAD, tu potražnju vjerojatno ne može lako diversificirati, dok je u slučaju farmaceutskih proizvoda to lakše. 

- No, opet, SAD je golemo tržište koje je nemoguće u potpunosti zamijeniti i supstituirati u takvim situacijama, dodao je guverner HNB-a.


Upitan može li se očekivati da će neke svjetske kompanije, s ciljem izbjegavanja carina, preseliti proizvodnju u SAD, što je i zamisao američke administracije, Vujčić je rekao da to nije lako niti se može brzo napraviti.


"Uostalom", napomenuo je, "kada bi se kompanijama isplatilo imati proizvodnju na nekom području, već bi je tamo imale."


- To bi značilo da im je tamo efikasnije i produktivnije proizvoditi, no očito to nije tako. Gledano s globalnog aspekta, to bi onda dovelo do misalokacije resursa i pada globalne produktivnosti, što opet negativno utječe na globalni BDP, rekao je Vujčić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!