Vujčić: Financijska otpornost gradi se u dobrim vremenima

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poručio je u četvrtak da se financijska otpornost gradi u dobrim vremenima te naglasio da su za hrvatski bankarski sektor vremena dobra, no i da trendovi nisu tako dobri te da je važno da bankovni sustav rizike, ako dođe do njihove materijalizacije, može amortizirati.

Guverner HNB-a Boris Vujčić održao je uvodno predavanje u početku 29. stručne konferencije "Financijsko tržište" pod nazivom Krov se jača dok sija sunce: aktualna kretanja i rizici u hrvatskom bankarskom sektoru.

Vujčić je rekao da bankarski sustav u zreloj fazi ciklusa bilježi rekordnu profitabilnost uz najnižu razinu neprihodonosnih kredita, no da dobra vremena ne traju zauvijek. Istaknuo je da se ciklički rizici nakupljaju već dulje vrijeme, a viškovi kapitala smanjuju pod utjecajem bržeg rasta imovine i isplata dobiti.

Naglasio je da HNB vodi proaktivnu makrobonitetnu politiku, ali i da bankarski sektor mora jačati otpornost dok je to moguće. Iako je bankarski sektor stabilan i otporan čak i u hipotetskim vrlo nepovoljnim scenarijima, slabija kapitalna pozicija banaka u stresnom razdoblju može smanjiti sklonost kreditiranju gospodarstva i tako pojačati kontrakciju, istaknuo je.

Stvari sada izgledaju dobro, ali navješćuje se da trendovi nisu tako dobri kao trenutno stanje, već sutra moguće dolaze neki rizici koji bi takvo stanje mogli ugroziti i treba biti oprezan, rekao je Vujčić i ocijenio da u smislu makroekonomskih kretanja stvari dobro izgledaju za Hrvatsku.

Gospodarska aktivnost je znatno iznad pred pandemijskog trenda, no, vidljivo je ponovno akumuliranje makroekonomskih neravnoteža, a Hrvatska je među zemljama EU s najizraženijom kombinacijom kreditnog rasta i visokog omjera cijena stambenih nekretnina i dohotka. Vujčić je nastavio da pokazatelji cikličkih rizika upozoravaju na gomilanje ranjivosti.

Profitabilnost i likvidnost banaka je na povijesno visokim razinama, a kreditna kvaliteta je na najboljim razinama u dva desetljeća. No, rekao je da se smanjuju viškovi kapitala unatoč snažnoj profitabilnosti, da je to smanjenje odraz rasta rizikom ponderirane imovine te isplata dobiti.

Vujčić je istaknuo da se viškovi kapitala, koji su bili značajni u Hrvatskoj, sada značajno smanjuju. Naveo je da smo po tome pali ispod prosjeka, odnosno da smo vjerojatno sada na repu Europe po višku kapitala, što je razlog za oprez i razmišljanje kako podnijeti rizike ako se ostvare.

Vujčić je rekao i da kreditni ciklus i dalje ubrzava, a kreditiranje je usmjereno u djelatnosti čiji prihodi snažno osciliraju s gospodarskim ciklusom, primjerice građevinarstvo te poručio da je i tu potreban oprez. 

Tamara Perko: Hrvatska ima stabilan bankarski sustav, ne treba ga drmati

Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko poručila je u četvrtak da Hrvatska ima snažan i stabilan bankarski sustav kojeg ne treba drmati, da su uvjeti financiranja jako konkurentni i zato se može raditi na priuštivosti stanovanja te da je razvoj tržišta kapitala ključan za razvoj Hrvatske i Europe.

Rekla je da Hrvatska ima jako dobru poziciju, stalni ekonomski rast, jako dobar rejting te iskustvo u povlačenju EU fondova i u borbi s krizama. Sve to prema njezinim riječima doprinosi razvoju, ali upozorava da nesigurnost pravnog sustava sve to može i zaustaviti.

Pri tome je spomenula spor oko kredita u švicarskim francima i Zakon o konverziji kojim je taj problem trebao biti riješen, ali nije ni 11 godina nakon donošenja zakona.

- Vrhovni sud još o tome odlučuje, banke su zatražile izuzeće dva suca za koje smatraju da su u sukobu interesa, ali izuzeće nisu dobile, kazala je Perko u početku 29. stručne konferencije Financijsko tržište.

Ocijenila je da takvo što može sutra pogoditi bilo koji segment gospodarstva i da je riječ o netransparentnom okviru, koji baca sjenu na cijeli pravosudni sustav.

Uvjeti financiranja u Hrvatskoj konkurentni uvjetima financiranja u EU-u

Tamara Perko rekla je u nastavku da su uvjeti financiranja u Hrvatskoj konkurentni uvjetima financiranja u EU-u, kamatne stope su ispod prosjeka EU-a, niže su nego u Njemačkoj, ali smatra da ljudi to još ne percipiraju dovoljno.

Rekla je da građani imaju jeftinije stambene kredite, ali da često kažu da ne mogu kupiti stan.

Perko je rekla da su cijene kvadrata rasle, a Hrvatska je treća po rastu cijena nekretnina u 2025. u Europi, iza Portugala i Mađarske te je ocijenila da nije stvar u stambenom kreditiranju nego da je, dapače, Hrvatska po udjelu stambenih kredita na dnu ljestvice pa ima puno prostora za stambeno kreditiranje.

60 do 70 posto kupnje nekretnina u Hrvatskoj obavlja se gotovinom

Dodala je i to da se 60 do 70 posto kupnje nekretnina u Hrvatskoj obavlja gotovinom te je Hrvatska rekorder po tome kada se mladi iseljavaju iz roditeljskog doma, u prosjeku s 31 ili 32 godine.

Naglasila je da je potražnja veća od ponude, a rješenja su na strani ponude, odnosno da investitore treba rasteretiti, ubrzati administrativna rasterećenja te da treba raditi na prostornim planovima i razvijati tržište kapitala jer su investicije u Hrvatskoj depoziti i nekretnine pa treba razvijati i druge aspekte kako bi se aktivirao privatni kapital.

Odgovarajući na pitanja novinara, rekla je kako je većina kredita građana s fiksnim kamatnim stopama pa većina ne bi trebala osjetiti promjene u ratama, ako dođe do povećanja kamatnih stopa na kredite.

Nenamjenski potrošački krediti bilježe pad nakon uvođenje mjera HNB-a, a stambeni krediti također imaju pad, ali u puno manjem obujmu.

Na pitanje jesu li banke spremne na neku eventualnu novu krizu, odgovorila je da su banke sada stabilne, dobro kapitalizirane i likvidne te da su spremne i na scenarije makro šokova i na scenarije potpore daljnjem razvoju.

Organizator konferencije Financijsko tržište je HUB, uz programsko partnerstvo Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).