Vujčić: U 2022. stopa rasta preko 5 posto, u 2023. moguća recesija

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u nedjelju kako u 2022. godini očekuje stopu gospodarskog rasta od preko 5 posto, što je znatno više od trenutnih prognoza, dok bi mogući prestanak isporuke plina mogao dovesti do recesije u 2023. godini.

Vujčić je podsjetio kako je stopa rasta u prvom kvartalu iznosila 7 posto, a u drugom kvartalu bi mogla biti i veća.

- U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu pa možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do 40 posto. Dakle tri kvartala će biti vrlo dobra, a u četvrtom se može očekivati usporavanje gospodarskog rasta, rekao je Vujčić na otvaranju 28. ekonomske konferencije HNB-a.

Najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već stanje na tržištu energenata. Moguće je da će prestati isporuka plina, što bi u 2023. godini moglo dovesti do recesije. Vujčić je istaknuo kako je HNB do sredine godine očekivao daljnje ubrzanje stope inflacije, dok se za 2022. godinu očekuje stopa inflacije blizu 10 posto.

- Inflacija u Hrvatskoj, ali i u drugim državama, prvenstveno je posljedica rasta cijene energije i hrane. To su dvije komponente koje su u ovome trenutku dovele do toga da vidimo ovakav porast cijena. Cijene energije ovise u znatnoj mjeri o onome što se događa u Ukrajini. Naime, cijene energije su krenule rasti i prije toga, a ovo je samo još dodalo razlog za povećanje cijena, izjavio je Boris Vujčić, guverner HNB-a, prije početka konferencije. 

- Bojim se da dok imamo ovakvu situaciju teško možemo očekivati smirivanje cijena energije. Iako, ono što mi zovemo bazni efekt, promijenit će se. Treba imati na umu da smo krenuli iz pandemijske krize, kada su cijene nafte i plina bile izuzetno niske, na povijesnom minimumu, u ovu situaciju kada one rastu prvo uzrokovano rastom  potražnje na tržištima, oporavkom ekonomije. Vidjeli smo da je Hrvatska prošle godine rasla više od 10%, što otvara snažnu potražnju i što je dovelo do rasta cijena, a onda je i rat u Ukrajini dodao pritisak na rast cijena, dodaje Vujčić. 

- Što duže traje ovakva kriza, to je vreća tih instrumenata sve praznija, ocijenio je Vujčić. Poručio je da je u interesu Hrvatske prijeći na euro uz najmanji utjecaj na cijene, a zbog visoke stope inflacije učinak će biti marginalan.

- Ne treba se zbog toga brinuti. Veći razlog za zabrinutost je rast cijena energije i hrane zbog drugih razloga. Već sad je pozitivan učinak u najavi promjene rejtinga te na financijskom tržištu, jer Hrvatska u ovom trenutku ima niže troškove financiranja i zaduživanja, nego da ne ulazi u eurozonu. Tržišta su to ugradila u kamatne stope. U zemljama EU koje ne ulaze u eurozonu kamatne stope su znatno više nego u Hrvatskoj, rekao je Vujčić.

Dugo razdoblje niskih pa i negativnih kamatnih stopa Europske središnje banke prouzročilo je 'selidbu' novca u nekretninski sektor, što je doprinijelo rastu cijena nekretnina.

- Veliki dio tog rasta ne dolazi iz kupovine financirane kreditiranjem. Oko 50 posto svih transakcija je bez kredita pa nema tolikog rizika za stabilnost bankarskog sustava, nego do 2009. godine. Rast cijena uzrokuje da su nekretnine manje priuštive mladima i onima koji prvi put kupuju. Rast cijena kamata smanjit će pritisak na tržište nekretnina, izjavio je Vujčić.

Na ekonomskoj konferenciji HNB-a bit će govora o novi izazovima nakon pandemijske krize a prije svega o inflaciji koja se nakon dugo godina povećala.

- Budući da od 1. siječnja 2023. Hrvatska ulazi u eurozonu, razgovarat ćemo i o dosta europskih tema, od fiskalnih pravila i monetarne politike do očekivanog povećanja kamatnih stopa. Govorit ćemo i o problemu opskrbnih lanaca koji dovodi do rasta cijena i zastoja u proizvodnji, kao i o energetskoj krizi kao posljedici geopolitičkih tenzija i rata u Ukrajini, naveo je Vujčić.