Vujčić: Najveći dio problema Europa može sama riješiti

Rast i otpornost zemalja Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe tema je konferencije Hrvatske narodne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, koja je u Dubrovniku četvrti put okupila vodeće predstavnike međunarodnih institucija, banaka i vlada. Složni su u jednome: u ovom izazovnom razdoblju, pred Europom je mnogo mogućnosti – no samo ako na svjetskoj sceni nastupi kao ujedinjena cjelina.

U Dubrovniku je Mladen Sirovica, koji je za središnji Dnevnik HTV-a razgovarao s guvernerom Hrvatske narodne banke.

Ključne financijske institucije krenule su sa smanjivanjem prognoza rasta, prije svega zbog trgovinskih napetosti.

– Bilo bi jako dobro kada bismo mogli očekivati da će to biti kratkoročnog karaktera i da ćemo se vratiti na staro, međutim sumnjam da će tako biti. Bojim se da smo ušli u razdoblje u kojem će geopolitičke napetosti i trgovinske napetosti ostati nešto s čime ćemo morati živjeti i čemu ćemo se morati prilagoditi, kazao je guverner Boris Vujčić.

Dodao je kako za Europu to znači da mora nastaviti onom politikom koju je imala i dosad, a to je otvorenost, podržavanje sustava koji se bazira na pravilima i multilateralnog sustava u kojem otvorene ekonomije, poput europskih, jedino mogu rasti.

– Ja mislim da je najvažnije za Europu prvo da adresira problem preostalih prepreka za slobodu trgovine robama i uslugama unutar Europske unije. MMF je napravio istraživanje koje pokazuje da prepreke unutar zajedničkog tržišta za kretanje roba i usluga odgovaraju učincima 44 % carina na robu i 110 % carina na usluge. To znači, ako Europa to riješi, da će bitno povećati svoj potencijal rasta, kazao je Vujčić.

Europa mora biti jedinstvena

– Druga stvar koju Europa treba napraviti jest produbiti tržište kapitala, učiniti korak prema zajedničkom tržištu kapitala gdje možemo imati financiranje poduzeća i rast poduzeća na način koji će omogućiti da se poveća opet potencijalna stopa rasta BDP-a. Mi ne možemo dozvoliti da imamo poduzeća koja mi u Europi financiramo u svom razvoju i rastu, da bi onda, nakon što dostignu određenu razinu, otišla u SAD jer tamo trebaju dobiti jedno dopuštenje, a u Europi moraju dobiti od svake nacionalne regulatorne agencije dopuštenje, pojašnjava.

– Najveći dio problema Europa može sama riješiti i povećati svoje potencijale rasta, naglasio je.

Što se tiče Hrvatske, smatra da će se ostvariti projekcije.

Hrvatska na dobrom putu da stigne europski standard

– To znači da ćemo imati nešto preko 3 % rasta ove godine, a nešto ispod 3 % rasta iduće godine, što omogućava da do 2030. godine dostignemo 85 % standarda BDP-a po glavi stanovnika u EU, što je jako dobar napredak s obzirom na to da smo 2021. godine bili na 70 %, kazao je.

– Ove godine trebali bismo biti na 80 %, a za pet godina na 85 %. To je još uvijek dobra i uspješna konvergencija, primijetio je.

Na konferenciji je bio spomenut potencijalni proces proširenja Europske unije.

– Hrvatska potiče proces proširenja. To je i u ekonomskom interesu Hrvatske i u političko-sigurnosnom interesu Hrvatske. Međutim, to je proces koji ovisi o ispunjavanju svih uvjeta i sve zemlje, prvenstveno Zapadnog Balkana, koje sada pregovaraju, moraju ispuniti sve one uvjete koje smo i mi morali ispuniti da bi ušle u Europsku uniju, pojašnjava.

– Ja očekujem da će se proces proširenja nastaviti i takvi signali dolaze i iz Bruxellesa. To je dobro za Hrvatsku ekonomski, ali i sigurnosno. Ono što smo čuli jest da je vjerojatno prva najizglednija kandidatkinja Crna Gora, a nakon toga i ostale zemlje Zapadnog Balkana, što je nešto što Hrvatska sigurno podržava, zaključio je.