15:56 / 25.03.2022.

Autor: HRT/Hina

Vujčić: O financijama treba učiti u osnovnim i srednjim školama

HNB organizirao veliku učeničku debatu s temom "Udobnost štednje vs. avantura ulaganja"

HNB organizirao veliku učeničku debatu s temom "Udobnost štednje vs. avantura ulaganja"

Foto: Tomislav Miletic / PIXSELL

Guverner Boris Vujčić poručio je učenicima koji su sudjelovali na debati u središnjoj banci da treba ulagati samo u one financijske proizvode koje razumiju, pri čemu je istaknuo da učenje o financijama treba biti dio osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. HNB je u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna novca po šesti put u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom organizirao učeničku debatu, ove godine pod nazivom "Udobnost štednje vs. avantura ulaganja".

Vujčić je rekao učenicima da kod ulaganja uvijek treba biti oprezan, no da to ne znači da je štednja uvijek "udobna", jer ima onih koji su štedjeli pa svejedno izgubili novac, primjerice ako su ga u prošlosti deponirali u banke koje su propale.

"Ulažite onoliko koliko možete podnijeti da izgubite"

- Odluke u financijskom svijetu su često složene, treba ocjenjivati rizike s više strana te razumjeti proizvode s kojima ćete se koristiti u budućnosti. Ako dobro razumijete proizvod onda već možete ulagati, a ako ga ne razumijete, to vam je prvi signal da se zabrinete i možda i ne koristite proizvod koji dobro ne razumijete, poručio je Vujčić. Učenicima je savjetovao i da uvijek trebaju ulagati onoliko koliko mogu podnijeti da izgube.

Smatra da se s financijskim proizvodima, ticali se oni ulaganja ili štednje ili bilo koje druge vrste financijskih transakcija, prvenstveno treba upoznati kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.

Fras: Razina financijske pismenosti raste, no još puno toga treba učiniti

Viceguverner HNB-a Bojan Fras upozorio je da su istraživanja o financijskoj pismenosti iz 2015. i 2019. pokazala da dobna skupina između 18 i 29 godina ima najnižu razinu financijskog znanja i ponašanja, kao i najneodgovorniji odnos prema novcu. Razina financijske pismenosti po istraživanju iz 2019. je porasla, pri čemu je najveće relativno poboljšanje zabilježila upravo ta skupina, no Fras je istaknuo da još puno toga treba učiniti.

U cilju toga HNB i u ovoj godini nastavlja sa svojim brojnim aktivnostima povećanja financijske pismenosti, a jedna od najznačajnijih uključuje posjete učenika, studenata i njihovih profesora HNB-u, gdje sudjeluju na raznim modulima i predavanjima o financijskoj edukaciji. Tako je 2019. zabilježen rekordan broj sudionika, njih 4289, dok je lani HNB pohodilo 2386 polaznika, to jest učenika, studenata i profesora, izvijestio je Fras.

"Za" štednju ili "za" ulaganja?

Učenička debata se održala uz prijenos na Facebook profilu i YouTube kanalu HNB-a, a u Okrugloj dvorani HNB-a debatirali su članovi Hrvatskoga debatnog društva, dok su učenici srednjih škola iz cijele Hrvatske mogli izraziti svoje mišljenje i postavljati pitanja u komentarima na Facebooku te naposljetku i glasovati.

Što kažu pobornici štednje 

Zagrebački gimnazijalci Lara Subotičanec, Jagoda Sabljić i Ante Čolak kao predstavnici skupine koja se zalagala za štednju istaknuli su da je ona ulaganje u mirnu budućnost, koja osigurava da osoba u starosti ili u bilo kojem trenutku može podići novac ako joj je potreban.

Štednja je bolja jer nam daje sigurnost da ćemo imati dodatne prihode u mirovini, ustvrdili su između ostalog. Smatraju da je štednja bolja jer nije rizična, a iako kamatne stope i povrat jesu manji nego kod ulaganja, barem ne postoji bojazan od gubljenja novca lošim ulaganjem. Pritom, ako banka i propadne, tu je sustav osiguranja depozita koji osigurava štednju do 100 tisuća eura, rezoniraju pripadnici afirmacijske skupine, ističući i nedavni primjer Sberbanke.

Što kažu pobornici ulaganja

- Ako si želimo osigurati mirovinu, usputnu zaradu i financijsku sigurnost ulaganje je daleko najisplativiji i najsigurniji način da to ostvarimo", ocijenile su pak predstavnice druge skupine, također učenice zagrebačkih gimnazija Maša Karapandža, Lucija Barić i Jerina Kalajžić.

Istaknule su da su prinosi od kamata na štednju jako niski, stoga je i mala šansa profita, a kada se uzme u obzir i inflacija, novac s vremenom gubi vrijednost. S druge strane, zbog nepredvidljivosti tržišta rizik kod ulaganja je relativno velik, pa su potrebne validne analize tog tržišta kako bi se ostvario profit. No, apostrofiraju i postojanje sigurnijih oblika ulaganja, kod kojih je prinos nešto niži, ali i dalje znatno veći od onog koji se dobije od štednje. Kao primjer takvih sigurnih ulaganja navele su trgovanje dionicama kompanija čiji profit raste, kao i velikih i stabilnih kompanija.

Sigurnost kod ulaganja bi trebao jamčiti i angažman profesionalnih posrednika, stoga, u slučaju ako osoba i ne zna dovoljno o ulaganju može i dalje ostvarivati prinos te usporedno i učiti o ulaganju, pa nakon nekoliko godina početi to činiti i samostalno, argument je zagrebačkih gimnazijalki.

Avantura s računom i dijeljenje džeparca

Gimnazijalac Mihovil Grubišić svaki dan barem pola sata provjerava situaciju na tržištu kriptovaluta. Otvorio je sebi račun i pokušava ulagati male svote ovaca. Nada se i profitu. Čini mu se da njegovi vršnjaci o novcu znaju više nego stariji naraštaji.

No svakodnevno se mogu uvjeriti i da njime nije lako upravljati. Matko Lazić, gimnazijalac iz Nove Gradiške pola svog đeparca izdvaja za štednju. Voli se smatrati odgovornim. Tako su ga, kaže - učili.

Mia Kezele, gimnazijalka iz Rijeke također ostavlja nešto novca sa strane kako bi sebi mogla priuštiti nešto što želi, a skuplje je. Teško je, kaže - nikako da dođe do dovoljne svote.

Financijska pismenost kao izvannastavna aktivnost postoji u nekim školama, i edukacija je sve više. Treba ih iskoristiti - kako bi svaku kunu, a uskoro i euro što bolje utrošili ili uložili, sa što manje minusa na računu.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!