11:02 / 28.12.2018.

Autor: V.K./HRT

Vujčić: U 2019. kuna će ostati stabilna

-

-

Foto: - / -

Kreditiranje, kamate, uvođenje eura. To su samo neke od tema koje su se na izmaku godine analizirale u emisiji „ U mreži Prvog“.
Kreditiranje, kamate, uvođenje eura - samo su neke od tema koje su se na izmaku godine analizirale u emisiji „U mreži Prvog“ s gostima: guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem i direktorom Hrvatske udruge banaka Zdenkom Adrovićem.

Guverner Vujčić je u nekoliko medijskih istupa, sublimirajući 2018., rekao da je zadovoljan financijskom stabilnošću, posebice bankarskog sektora, da to dobro izgleda, a što se tiče kreditiranja, ne događa se ništa dramatično, te da je rast kredita umjeren.
"Očekujemo da se taj trend nastavi u 2019. Nešto viši rast kredita građanstvu nego poduzećima“, istaknuo je i dodao da bi „jedna stvar mogla biti potencijalno zabrinjavajuća, barem što se tiče nas u Hrvatskoj narodnoj banci, u smislu mogućih preuzimanja rizika. Riječ je o brzom rastu gotovinskih kredita koji su najbrže rastuća kategorija kredita koji su neosigurani krediti sa sve duljom ročnošću i sve višim iznosima.“

Svi govore o kreditima koji kao da iskaču iz mobitela. I svi se zapravo pomalo boje da bi nas to moglo malo "prebaciti" u lakoj dostupnosti novca i, naravno, želje za trošenjem. Postavlja se pitanje koliko su tu i banke u opasnosti s obzirom na to da su to neosigurani krediti.

"Kada se kaže u tri klika do kredita, onda se to zapravo čini lako, gotovo nestvarno. Međutim, prije toga ili ispod te površine prethodi mnogo istraživanja. Koriste se algoritmi koji proučavaju ponašanje klijenta posljednjih godina, koliko je bio uredan, je li imao kakvih grijeha. Dakle, rezultat takvih analiza su krediti koji se relativno brzo odobravaju, praktički na klik“, ističe Adrović.

Vujčić je naglasio da je udar na jačanje kune prisutan zbog toga što Hrvatska ima suficit u trgovinskim odnosima, što znači da više izvozimo nego što uvozimo.
"Osim toga, on dolazi i iz kapitalnih tokova gdje također imamo neto veći priljev deviza nego što imamo odljev deviza i on je ponajprije posljedica toga što smo počeli angažirati fondove Europske unije i imamo znatan priljev, a onda se povećavaju doznake iz inozemstva, transferi koji su tradicionalno u Hrvatsku dolazili, a sada su veći nego što su bili prije“, naglašava Vujčić.

Vujčić ističe da Hrvatska narodna banka ima dovoljno instrumenata kojima će održati kunu stabilnom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!