Američke, europske i azijske burze u sinkroniziranom padu

Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi blago pali jer su ulagači oprezni nakon objave zapisnika s posljednje sjednice američke središnje banke, a uoči izvješća o zapošljavanju u SAD-u. Cijene dionica su pale i na azijskim su burzama. Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica pale, drugi dan zaredom, jer se rast svjetskog gospodarstva usporava, a središnje će banke vjerojatno nastaviti podizati kamatne stope.

Dow Jones oslabio je 0,38 posto, na 34.286 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,20 posto, na 4.446 bodova, a Nasdaq indeks 0,18 posto, na 13.791 bod.

Zapisnik sa sjednice Feda u lipnju pokazao je da su se svi čelnici središnje banke složili da kamate ostave nepromijenjene dok se ne vidi kako je dosadašnje zaoštravanje monetarne politike utjecalo na gospodarstvo i inflaciju.

Na tržištu novca procjenjuje se da je gotovo sigurno da će Fed na sjednici ovoga mjeseca dodatno povećati kamate za 0,25 postotnih bodova.

Ulagači se, pak, nadaju da će to biti posljednje povećanje cijene novca u ovom ciklusu, koji traje dulje od godinu dana. No, to će ovisiti o budućim gospodarskim pokazateljima.

Stoga se s oprezom čeka izvješće o zapošljavanju u SAD-u u lipnju, koje će biti objavljeno u petak.

Ulagači su oprezni, čekaju daljnji razvoj situacije. Kako odluke Feda ovise o budućim gospodarskim pokazateljima, tako i tržište ovisi o njima, objašnjava Paul Nolte, strateg u tvrtki Murphy & Sylvest Wealth Management.

Najviše su jučer pale, u prosjeku 2,5 posto, cijene dionica u rudarskom sektoru, što je posljedica pada cijena sirovina.

Ulagače, naime, zabrinjava usporavanje rasta kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, zbog čega bi mogla oslabiti potražnja za sirovinama.

Među gubitnicama su se našle i dionice proizvođača čipova. Naime, nakon što je SAD nedavno uveo restrikcije na izvoz nekih vrsta čipova u Kinu, kineske vlasti najavile su restrikcije na izvoz dvaju rijetkih minerala, koji se koriste za proizvodnju čipova, u zapadne zemlje.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,03 posto, na 7.442 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,63 posto, na 15.937 bodova, a pariški CAC 0,80 posto, na 7.310 bodova.

Azijske burze prate pad Wall Streeta

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer će središnje banke zapadnih zemalja najvjerojatnije dodatno povećati kamate, dok će se rast svjetskog gospodarstva dodatno usporiti.

MSCI indeks azijsko-pacifičke regije bio je oko 6,30 sati u minusu 0,7 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je japanski Nikkei indeks pao 1,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,5 i 3 posto.

Azijska su tržišta već danima pod pritiskom zbog niza podataka koji pokazuju da se rast gospodarstava u regiji usporava.

A rast će se vjerojatno i dodatno usporiti jer će središnje banke zapadnih zemalja nastaviti podizati kamate kako bi suzbile inflaciju.

To je jučer pokazao i zapisnik s posljednje sjednice američke središnje banke, pa se na tržištu novca procjenjuje da je gotovo sigurno da će Fed na sjednici ovoga mjeseca dodatno povećati kamate za 0,25 postotnih bodova.

Zbog toga su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale. Dow Jones oslabio je 0,38 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,20, a Nasdaq indeks 0,18 posto.

Ulagače zabrinjava i rast trgovinskih tenzija između Kine i SAD-a. Naime, nakon što je SAD nedavno uveo restrikcije na izvoz nekih vrsta čipova u Kinu, kineske vlasti najavile su restrikcije na izvoz dvaju rijetkih minerala, koji se koriste za proizvodnju čipova, u zapadne zemlje.

Ministrica financija SAD-a Janet Yellen započinje posjet Kini gdje će razgovarati s visokim dužnosnicima. U srijedu je, pak, u Kinu trebao doći Josep Borell, visoki predstavnika EU-a za vanjske poslove, no Peking je dan prije neočekivano otkazao taj posjet.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103,38 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,02 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 144,55 na 144,30 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0845 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0885 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,37 posto, na 76,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,17 posto, na 71,65 dolara.

Europske burze pale drugi dan zaredom

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,8 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,66 posto, na 7.392 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,73 posto, na 15.820 bodova, a pariški CAC 1,33 posto, na 7.215 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u minusu 1,3 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je japanski Nikkei indeks pao 1,7 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,5 i 3 posto.

Azijska su tržišta već danima pod pritiskom zbog niza podataka koji pokazuju da se rast gospodarstava u regiji usporava.

A rast će se vjerojatno i dodatno usporiti jer će središnje banke zapadnih zemalja nastaviti podizati kamate kako bi suzbile inflaciju.

To je jučer pokazao i zapisnik s posljednje sjednice američke središnje banke, pa se na tržištu novca procjenjuje da je gotovo sigurno da će Fed na sjednici ovoga mjeseca dodatno povećati kamate za 0,25 postotnih bodova.