Europske burze prate pad Wall Streeta, azijske burze blago porasle

Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica blago pale, pa tako prate jučerašnji pad Wall Streeta, nakon povećanja kamata američke središnje banke i poruka njezinog predsjednika Jeromea Powella. Unatoč tomu, na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica blago porasle.

Dow Jones skliznuo je 1,63 posto, na 32.030 bodova, dok je S&P 500 pao 1,65 posto, na 3.936 bodova, a Nasdaq indeks 1,60 posto, na 11.669 bodova.

Kao što se očekivalo, čelnici Feda odlučili su na dvodnevnoj sjednici povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,75 do 5 posto.

To je već deveto povećanje kamata od kada je u ožujku prošle godine Fed počeo zaoštravati monetarnu politiku, no tempo povećanja je usporen.

U priopćenju središnje banke signalizira se da je zbog problema u nekim bankama moguća stanka u povećanju kamata, ali da će zbog visoke inflacije vjerojatno trebati dodatno prilagoditi monetarnu politiku.

Nakon priopćenja Feda, burzovni su indeksi porasli, no nakon poruka predsjednika središnje banke oštro su pale.

- Tržište je bilo ohrabreno nakon poruke Feda da je moguća stanka u povećanju kamata, no razočarao ga je Powell koji je poručio da Fedu ruke nisu vezane i da će moći dodatno povećati kamate ako to bude potrebno, objašnjava Chris Zaccarelli, direktor u tvrtki Independent Advisor Alliance.

Powell je, doduše, na konferenciji za medije naznačio da se proces podizanja kamata bliži kraju, ali da borba s inflacijom još nije gotova. U procesu vraćanja inflacije prema 2 posto još je dug put i vjerojatno će biti neravan, kazao je Powell i poručio da osnovni scenarij ne uključuje smanjenja kamata u ovoj godini.

To je razočaralo ulagače koji su očekivali da će Fed uskoro završiti proces povećanja, a do kraja godine započeti proces smanjenja kamata.

Powell je poručio i da je bankarski sustav zdrav, ali da će problemi u nekim bankama dovesti do zaoštravanja uvjeta financiranja. A zaoštravanje uvjeta financiranja znači da će doći do smanjenja kreditiranja i potrošnje, a time do usporavanja rasta gospodarstva, tumače analitičari.

Nakon dva dana rasta, S&P indeks bankarskog sektora pao je jučer više od 3,5 posto jer je nekoliko regionalnih i lokalnih banaka, uključujući First Republic, i dalje pod pritiskom zbog nepovjerenja štediša.

Osim toga, ministrica financija Janet Yellen kazala je u izvješću Kongresu da se ne razmatra jamstvo države za sve depozite u bankama. To je razočaralo ulagače koji su se nadali da će zbog bankarske krize država odlučiti jamčiti za sve depozite, a ne samo one do 250.000 dolara.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,41 posto, na 7.556 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,14 posto, na 15.216 bodova, a pariški CAC 0,26 posto, na 7.131 bod.

Azijske burze blago porasle, dolar pod pritiskom

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica blago porasle, unatoč jučerašnjem oštrom padu Wall Streeta, nakon daljnjeg povećanja kamata i poruka čelnika američke središnje banke.

MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,3 posto, ojačavši treći dan zaredom.

Pritom je japanski Nikkei indeks oslabio 0,2 posto, a pale su, oko 0,6 posto, i cijene dionica u Australiji. U Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,2 i 1,5 posto.

Znatan rast burzovnog indeksa u Hong Kongu ponajviše se zahvaljuje skoku cijene dionica Tencenta i drugih tehnoloških divova.

No, na ostalim se burzama trguje oprezno jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica oštro pale.

Dolar oslabio, cijene nafte pale

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala nakon odluka i poruka Feda. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 102,10 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,20 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 132,50 na 130,50 jena, najnižu razinu u šest tjedana. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0895 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0770 dolara.

Jačanje eura zahvaljuje se očekivanjima u vezi kamata. Od američkog Feda očekuje se još jedno povećanje za 0,25 postotnih bodova, a od Europske središnje banke za 0,50 postotnih bodova.

Cijene su nafte, pak, izgubile dio jučerašnjih dobitaka. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0,83 posto, na 76,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,06 posto, na 70,15 dolara.

Europske burze prate pad Wall Streeta

Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica blago pale, pa tako prate jučerašnji pad Wall Streeta, nakon povećanja kamata američke središnje banke i poruka njezinog predsjednika Jeromea Powella.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto, nakon jučerašnjeg blagog rasta. Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,40 posto, na 7.536 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,10 posto, na 15.195 bodova, a pariški CAC 0,13 posto, na 7.123 boda.

Tako indeksi prate jučerašnji pad Wall Streeta, kada su Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli više od 1,6 posto, nakon daljnjeg povećanja kamatnih stopa američke središnje banke i poruke predsjednika Feda Jeromea Powella da u ovoj godini ne očekuje smanjenje kamata.

Crobex blago ojačao i prekinuo trodnevni negativni niz

U opreznom trgovanju na Zagrebačkoj burzi u četvrtak je Crobex blago porastao, prekinuvši trodnevni negativni niz, dok je Crobex10 nastavio kliziti četvrti dan zaredom uz mršav pormet, što ukazuje na oprez investitora, koje nisu oraspoložile ni najave o isplati dividendi iz nekoliko kompanija.

Crobex indeks ojačao je u četvrtak za 0,02 posto, na 2.215 bodova, čime je prekinuo trodnevni negativni niz. No, Crobex10 zabilježio je pad četvrti dan zaredom, spustivši se danas 0,09 posto, na 1.264 boda.

Među sektorskim indeksima, jedino je u plusu bio Crobextransport, za 1,03 posto. Najviše je pala Crobexindustrija, za jedan posto.

Redovni promet dionicama bio je 666 tisuća eura, što je za otprilike 86 tisuća više nego dan ranije.

Najveći promet ostvaren je dionicom Turisthotela, 157,8 tisuća eura, a cijena joj je stagnirala na 600 eura.

Po likvidnosti ju je pratila dionica Zagrebačke banke, s prometom od 146 tisuća eura, čija je cijena ojačala 0,42 posto, na 11,95 eura.

Nešto veći promet imala je još i dionica Atlantske plovidbe, 67 tisuća eura, uz rast cijene za 3,09 posto, na 60 eura, pa je među likvidnijima bila i najveća dobitnica.

Najveća gubitnica među likvidnijima bila je dionica Meritus ulaganja, koja je pojeftinila 4,11 posto, na 140 eura.

HT, Plava laguna i Arena Hospitality najavili dividende

Na ZSE vlada oprez, kao i na svjetskim burzama, nakon što je Wall Street jučer oštro pao jer je američka središnja banka povećala kamatne stope i poručila da su moguća daljnja povećanja cijene novca ako to bude potrebno zbog visoke inflacije. Tako čak ni najave o isplati dividendi nisu uspjele oraspoložiti domaće ulagače.

HT je danas izvijestio da Uprava i Nadzorni odbor predlažu glavnoj skupštini raspodjelu neto dobiti iz 2022. godine na način da se dio neto dobiti u iznosu od 86,6 milijuna eura isplati kao dividenda što iznosi 1,1 euro po dionici (8,29 kuna) po dionici i više je za 3,6 posto u odnosu na lani isplaćenu. U odnosu na cijenu dionice to predstavlja dividendni prinos od 4,3 posto.

Dividenda se planira isplatiti 22. svibnja 2023. svim dioničarima koji su upisani u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) na dan 15. svibnja 2023. (record date). Datum od kojega bi se trgovalo dionicom društva bez prava na isplatu dividende je 12. svibnja 2023. (ex date).

Nadalje, dio neto dobiti od 5,59 milijuna eura predlaže se staviti u zadržanu dobit a preostali dio neto dobiti od 0,62 EUR upotrijebi za povećanje temeljnog kapitala iz sredstava društva, radi iskazivanja temeljnog kapitala društva cijelim brojem. Glavna skupština bit će sazvana za 10. svibnja.

Dionici HT-a cijena je stagnirala na 25,5 eura.

Također, Plava laguna je izvijestila da je na izvanrednoj glavnoj skupštini dionesena odluka da se iz zadržane dobiti izdvaja 53 milijuna eura za isplatu redovne i povlaštene fiksne dividende imateljima povlaštenih dionica. Tako će dividenda po redovnoj dionici iznositi 20,29 eura, a po povlaštenoj 20,32 eura u bruto iznosu. Pravo na dividednu imat će dioničari koji budu upisani u SKDD kao dioničari sedam dana nakon donošenja odluke o isplati.

Cijena dionice Plave lagune pala je 0,7 posto, na 284 eura.

Arena Hospitality Group, pak, danas je objavila poziv za glavnu skupštinu koja će se održati 27. travnja, i na kojoj će, između ostalog biti donijeta odluka o isplati dividende od 0,7 eura po dionici iz zadržane dobiti i to svim dioničarima koji će biti upiani kao vlasnici u sepozitariju SKDD na dan 5. svibnja.

Cijena dionice Arena Hospitaliy grupe stagnirala je na 35,6 eura.

Na ZSE se danas ukupno trgovalo s 26 dionica, pri čemu je cijena njih šest porasla, 11 pala, a devet stagnirala.