Svjetske burze u plusu, u fokusu poruke iz Feda

Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju manje agresivnom povećanju kamatnih stopa američke središnje banke. Na azijskim burzama cijene dionica porasle su u petak, potpomognute pozitivnim raspoloženjem na Wall Streetu, kao i solidnog oporavka kineskog gospodarstva. Vodeći burzovni indeksi ojačali su i na europskim burzama.

Dow Jones ojačao je 1,05 posto, na 33.003 boda, dok je S&P 500 porastao 0,76 posto, na 3.981 bod, a Nasdaq indeks 0,73 posto, na 11.462 boda.

Posljednjih se tjedana na najvećoj svjetskoj burzi trguje nestabilno jer inflacijski pritisci u SAD-u ne popuštaju tako brzo kako su se ulagači nadali, pa je sve izvjesnije da će američka središnja banka podignuti kamatne stope na više razine nego što se na tržištu očekivalo i na njima ih zadržati dulje nego što se procjenjivalo.

Najviše pažnje ulagača privlače poruke čelnika Feda. U srijedu su cijene dionica pale, nakon što je Neel Kashkari, predsjednik ogranka Feda u Minneapolisu, kazao da je spreman za povećanje kamata na sjednici u ožujku i za 0,25 i za 0,50 postotnih bodova.

Jučer su, pak, cijene dionica porasle, nakon što je Raphael Bostic, predsjednik Feda u Atlanti, kazao da bi središnja banka u ožujku trebala povećati kamate za 0,25 postotnih bodova. Pojasnio je da se zalaže za polagano i postupno zaoštravanje monetarne politike, a ne više tako naglo kao prošle godine.

Premda je moguć sporiji tempo povećanja kamata, očekivanja u vezi konačnih kamata nisu se promijenila. Na tržištu novca procjenjuje se da će Fed još barem u dva ili tri navrata povećati kamatne stope, i to u raspon od 5,50 do 5,75 posto do rujna, dok se trenutno te kamate kreću između 4,50 i 4,75 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,37 posto, na 7.944 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,15 posto, na 15.327 bodova, a pariški CAC 0,69 posto, na 7.284 boda.

Azijske burze u plusu u očekivanju sporijeg dizanja kamatnih stopa

Na azijskim burzama cijene dionica porasle su u petak, potpomognute pozitivnim raspoloženjem na Wall Streetu uslijed signala da bi Fed mogao usporiti tempo podizanja kamata, kao i solidnog oporavka kineskog gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih besz japanskih dionica oko 6,30 sati bio je na dobitku 0,5 posto te na putu prvog rasta nakon četiri tjedna pada. Od početka mjeseca u plusu je 1,6 posto.

Istodobno, tokijski Nikkei skočio je 1,55 posto. I ostali najvažniji regionalni indeksi su porasli, pri čemu južnokorejski za 0,2 posto, a australski za 0,4 posto.

Investitore je na kraju tjedna oraspoložila izjava Raphaela Bostica, predsjednika Feda u Atlanti, o tome da bi središnja banka u ožujku trebala povećati kamate za 0,25 postotnih bodova. Pojasnio je da se zalaže za polagano i postupno zaoštravanje monetarne politike, a ne više tako naglo kao prošle godine. To je podiglo tijekom noći indekse na Wall Streetu.

Premda je moguć sporiji tempo povećanja kamata, očekivanja u vezi konačnih kamata nisu se promijenila. Na tržištu novca procjenjuje se da će Fed još barem u dva ili tri navrata povećati kamatne stope, i to u raspon od 5,50 do 5,75 posto do rujna, dok se trenutno te kamate kreću između 4,50 i 4,75 posto.

Na tržištima se iščekuje i godišnje zasjedanje kineskog parlamenta, koje započinje u nedjelju, a na kojem bi trebali biti definirani ekonomski ciljevi te zemlje te izabrani novi gospodarski dužnosnici. Nedavni pokazatelji upućuju na nastavak oporavka drugog najvećeg svjetskog gospodarstva nakon izlaska iz pandemije, što je također poduprlo apetit investitora za rizikom.

- Očekujemo da kineska vlada usvoji pro-cikličke politike, uz podršku infrastrukturnom i nekretninskom sektoru, naveli su analitičari iz Commonwealth Bank of Australia.

Dolar na putu tjednog gubitka prema euru

Na valutnim tržištima, dolarov indeks, koji mjeri kretanje američke prema najvažnijih šest svjetskih valuta, jutros iznosi 104,86 bodova. Iako je za više od jedan posto u plusu od početka godine, i dalje je znatno ispod 114 bodova, koliko je iznosio lanjskoga rujna. Od početka tjedna, pak, u minusu je oko 0,4 posto.

Tečaj američke valute ojačao je u petak 0,44 posto prema euru u odnosu na dan ranije, pa euro stoji 1,0602 dolara. Ipak, od početka tjedna euro je na dobitku za 0,6 posto, oporavivši se s najniže razine u zadnjih gotovo dva mjeseca od 1,0533 doolara, koju je dotaknuo u ponedjeljak.

Tečaj jena, pak, ojačao je jutros 0,15 posto, na 136,55 jena.

Na naftnim tržištima cijene barela su stabilne, poduprte znakovima snažnog gospodarskog oporavka Kine. Cijena Brenta u Londonu jutros iznosi 84,45 dolara, što je 0,11 posto više nego dan ranije, a na američkom 77,88 dolara ili 0,22 posto više.

Europske burze na kraju tjedna u plusu

Na europskim burzama u petak prijepodne vodeći su burzovni indeksi ojačali, nastavivši uspon nakon dobitaka dan ranije zahvaljujući očekivanjima investitora da bi Fed mogao usporiti s tempom podizanja kamatnih stopa, što potiče njihov apetit za rizikom.

Paneuropski STOXX 600 indeks oko 9,30 sati bio je u plusu 0,55 posto, a na najvećem dobitku bili su sektorski indeksi rudarstva, s rastom od 1,5 posto i tehnologije, za 1,1 posto.

Istodobno, frankfurtski DAX ojačao je 0,7 posto, na 15.433 boda, londonski Ftse indeks za 0,2 posto, na 7.960 bodova, a pariški CAC za 0,4 posto, na 7.313 bodova.

Najviše su na dobitku tehnološke dionice, koje su uvelike senzitivne na promjene kamatnih stopa te rudarski sektor, koji podupiru izgledi za daljnjim oporavkom kineskog gospodarstva nakon što su u prosincu ukinute mjere ograničenja zbog covida.

Među pojedinačnim dobitnicama ističe se dionica Lufthanse, koja je poskupjela 4,4 posto, budući je izvijestila o pozitivnim rezultatima u 2022., poduprtim snažnim porastom potražnje za letovima.Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks u petak je praostao 1,56 posto, na 27.927 bodova.