Weber: Građevinski zamah bi bio još veći da nemamo nedostatak radnika

Potreba za uvozom strane radne snage može se u dovoljnoj mjeri smanjiti aktiviranjem domaćeg bazena radne snage, u prvom redu mladih i žena, rekla je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Europska investicijska banka lani je s više od 75 milijardi eura sufinancirala projekte diljem svijeta. Najveći su izazovi obnova Ukrajine te brže provođenje reformi u zemljama zapadnog Balkana. Do sada je za to izdvojeno desetak milijardi eura, a ulaganja u jačanje infrastrukture i zelenu tranziciju prilika je i za hrvatske tvrtke da u regiji ugovore vrijedne poslove.

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a u Dnevniku HTV-a, rekla je kako su danas održali konferenciju koju je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji s EIB-om i Ministarstvom financija.

- Našim članovima i kompanijama smo predstavili mogućnosti sudjelovanja kao ravnopravni partneri u projektima u koje ulaže EIB na područjima Ukrajine i Zapadnog Balkana. Velik je prostor, veliki su potencijali - od razminiravanja Ukrajine, od samog operativnog provođenja razminiravanja, do visoke tehnologije. No, ne samo to, nego i same investicije na obnovi uništene infrastrukture, građevina, javnih institucija, sve je to jedno ogromno područje za koje su naše kompanije apsolutno kvalificirane da se jave, rekla je.

Imamo veliki građevinski zamah

Kazala je kako u Hrvatskoj imamo veliki građevinski zamah. 

- Zamah bi bio još i veći da nemamo nedostatak radne snage, pa mnoge kompanije često i odustaju od nekakvih projekata jer naprosto nije ih moguće realizirati zbog nedostatka radne snage, istaknula je.

- Ovi projekti obnove i ulagački projekti u Ukrajini su upravo kao preduvjet za investicijske projekte koje financira EIB. I upravo sada se naše kompanije pojavljuju kao ravnopravni partneri i kao izvođači, podizvođači, konzultanti, nuditelji tehnoloških rješenja baš na projektima koje financira EIB i to je jedan ogroman potencijal upravo za naše kompanije da prošire svoj krug djelovanja, da povećaju prihode i da provedu geografsku diverzifikaciju, kazala je Weber.

Istaknula je kako je EIB u zadnjih desetak godina na područje Zapadnog Balkana investirao oko 10,3 milijarde eura, od čega samo u prošloj godini 1,2 milijarde eura.

- Mi tu sigurno imamo jednu ozbiljnu, komparativnu prednost. Osim što nam je to područje poznato i lako se snalazimo i jasno nam je kako funkcionira, s druge strane imamo i snažne kompanije, imamo kompetencije, imamo znanje, imamo tehnološke mogućnosti, imamo snažne tvrtke koje mogu iznijeti te projekte u zemljama regije. A onda opet s druge strane i kao korisnici financijskih instrumenata EIB-a i s te strane smo jako dobro informirani i imamo znanje da možemo upravo iskoristiti to znanje na projektima koje EIB financira, rekla je.

Nedostatak radne snage je nulti problem na razini našeg gospodarstva

Kazala je kako se nedostatak radne snage u posljednjih nekoliko godina pojavljuje kao nulti problem na razini našeg gospodarstva.

- Mislim da je dobro da su sada svi dionici osvijestili taj problem i svi zajedno radimo na njemu. Uvoz radne snage je vatrogasna mjera kako bismo uopće zadržali ovakve stope rasta i ovakav nivo gospodarske aktivnosti. Međutim, sigurno da se ta potreba za uvozom strane radne snage može u dovoljnoj mjeri smanjiti aktiviranjem domaćeg bazena radne snage, u prvom redu mladih i žena. Naravno da se zalažemo za daljnje rasterećenje poreznog opterećenja na rad. Osobito imajući u vidu da je to sad u domeni javne i lokalne samouprave. Vidjeli smo da je suficit lokalne države prošle godine bio na razini oko 150 milijuna eura. Ove godine je planiran na razini čak 275 milijuna eura. Dakle, prostora za relaksaciju poreza na dohodak ima, zaključila je.