Za ratare ova godina neće biti laka

Neće ova godina, ponajprije zbog silnih kiša, biti laka za ratare. Sjetva kukuruza, recimo, ponegdje još nije završena. Usto je ječam i pšenicu napala žuta hrđa - gljivična bolest koja urod smanjuje i do 50 posto. Žute hrđe nije bilo još od 2014. godine. Agronomi smatraju kako su njezinom širenju pridonijeli blaga zima i hladno, vlažnije vrijeme u proljeće. Usjeve sad, naravno, treba štititi, a tretmani će dodatno poskupjeti već ionako skupu proizvodnju. Ratari usto prate vremensku prognozu koja im, bar zasad, ne ide na ruku. 

- U Brodsko-posavskoj županiji odnosno Posavini, cijeloj Posavini kasni nam sjetva mjesec dana. Jako je močvarno tlo bilo. Nismo mogli ući u njive. Imamo svu mehanizaciju, sve priključke, ali s nikakvim strojem nismo mogli ući, nismo mogli pripremiti i obavit tu sjetvu. Sad je u završnoj fazi, ali evo već je pola svibnja, govori Antun Vrakić, Siče. 

- Ono što je mnogima predstavljalo problem su oborine koje su padale periodično svakih 5, 6, 7 dana i onda su im kvarile planove. Točno se zemlja pripremi, dođe u stanje da se može pripremiti, posijati, kiša ponovno padne. Ne nužno velike količine, ali opet dovoljne da opet imamo pauze u sjetvi i zbog toga je došlo do tih mogućih problema gdje se sjetva 100 puta prekidala i nastavljala, rekao je dr.sc. Antun Jambrović, Poljoprivredni institut Osijek. 

Iskoristili su ratari doslovce svaku zraku sunca da bi pripremili tlo i posijali proljetne kulture. No na nekim je oranicama još voda. Pa se za sijanje čeka bolje vrijeme. 

- Kasni mjesec dana. Mi smo u nedjelju završili sjetvu i onako negdje malo na silu. Međutim, sve to još može biti dobro, ako se vremenski uvjeti do kraja godine poslože, rekao je Marijan Petranović, Sirče.

- Ima dosta njiva u koje ljudi nisu mogli uopće ući zbog vlage, zbog moče, vode i nisu jednostavno mogli posijati. Mi smo radili dan, noć. Sijao sam ujutro od 4 do 10, 11 sati po noći samo da stignem, govori Mato Vrakić, Siče. 

Sada svoj kukuruz Mato tretira protiv korova. I ništa mu nije lakše nego u sjetvi. Strojevi i dalje propadaju u zemlju. 

- Dosta je bila ova godina kasna sjetva zbog vremenskih prilika ili neprilika. Za prskanje je dosta mekano, a ne možemo čekati, moramo to riješiti prije ovih kiša što najavljuju, kazao je Mato Vrakić. 

Iako su optimalni rokovi za kukuruz prošli, još se može sijati. Samo valja pripaziti na izbor hibrida. 

- Još uvijek nije kasno. Znači jedino sad praktično ovih dana nam je isteklo vrijeme optimalno, zadnje vrijeme za FAO 400, znači s FAO 300 grupa još uvijek se može sljedećih 10 do 14 dana relativno normalno sijati. Nakon toga idemo na još nižu, kraću vegetaciju. Ali nadamo se još uvijek da je glavnina sjetve ipak obavljena, rekao je Jambrović.

Ćudljivo je vrijeme pogodovalo i razvoju bolesti. Žuta je hrđa ponovno na slavonskim poljima. 

- Prije 7 dana sam došao prihraniti pšenicu. Kada sam prošao jedan krug s traktorom bio je sav žut. Shvatio sam da je bolest. Odmah sutradan sam išao tretirati. Tada je zahvatilo već. U početku je to bilo ni petina. To su bili samo krugovi. Međutim, to se sada proširilo u roku 4 do 5 dana na cijelu površinu, pokazuje Ivan Mandić iz Širokog Polja. 

- Same spore i sam ciklus razmnožavanja je kratak. Ove temperature koje su u najavi između 10 i 20 stupnjeva joj izrazito pogoduju. I ovako kiše koje su, rekao bih, u najavi svakodnevne pa malo sunca, pa opet vlage. Uz ovu pojavu žute hrđe, moramo zaštititi klas da bi spriječili i pojavu fuzarioza, a također taj dio tretmana će djelovati i na smeđu hrđu koja će se kasnije pojavljivati, rekao je dr. sc. Krešimir Dvojković, Poljoprivredni institut Osijek.  

Svaki tretman dodatni je trošak, kažu, a pitanje je hoće li pomoći. A stoji i do 70 eura po hektaru. 

- Prvo blaga zima, onda visoka, niska temperatura, rose. To je pogodovalo bolestima. Ima ljudi koji su tretirali pšenicu dosad 4 puta pa ni ona nije neka idealna, a kamoli oni koji su to reducirali, govori Mandić. 

- Nije uzalud ono što se kaže T1 tretman, T2, T3 znači obilaziti svoju pšenicu napraviti monitoring redovito, ne znači jednom u 10, 15 dana. U zadnje 3 sušne godine, mogli bi reći, prošli bi i s jednim do 2 tretmana bez problema, a ove godine znači gdje je ovaj dio 2 do 3 tretmana, rekao bih, su obvezna, nužna, naglasio je Dvojković. 

Ova godina, sada se već procjenjuje, barem prema urodu neće biti rekordna. No, bilo bi dobro, slažu se svi, da bude barem prosječna.

Na ovom je gospodarstvu čak 350 goveda. I hrane za njih mora biti. 

- S obzirom na to da je prošla bila jako sušna i nije bilo prinosa, a ove godine male cijene s tolikim ulaganjima u repromaterijal, a s tako niskim cijenama koje se predviđaju pišu se crni dani. Jedna, jedina svjetlost je u stočarstvu. Tako da ta hrana kad se pretvori u meso, e to se nekako može pokriti i nekako izvući neku nulu možda, naglašava Vrakić. 

- Ne trebamo zaboraviti prošli godinu koja je bila izuzetno sušna gdje su nam jare kulture stradale, prepolovljen prinos soje i kukuruza. Sad evo počela je ova godina gdje se za ozime kulture najavljuju izuzetno male cijene se najavljuju. Ako to sve skupa zbrojimo, cijela jedna godina je vrlo loša. Znači, zabrinjavajuća je situacija, istaknuo je Marijan Petranović. 

Iz godine u godinu smanjuju se i površine pod kukuruzom. Nekada je pod tom kulturom bilo i 300 tisuća hektara. 

Ljudi su pratili kretanje cijena i druge kulture su bile vrlo konkurentne, pogotovo suncokret prošle godine. I s obzirom na to da su sušne godine orijentiraju se na kojekakve kulture koje mogu tome doskočiti. Tako da mislim da će se kukuruz kretati na površinama od 260 do 270 tisuća. Nadam se malo više, nadam se, još uvijek nije kasno, rekao je Jambrović. 

Klimatske promjene svakako donose neizvjesnost. Pa će im se poljoprivrednici morati prilagoditi. I to tehnologijom i agrotehnikom kako bi i u godinama kakva je ova imali što bolji urod i što manje štete.