Za rekonstrukciju željezničke pruge Dugo Selo - Novska 900 milijuna eura

Vlada je u četvrtak donijela odluku o financiranju projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo - Novska, vrijednog gotovo 900 milijuna eura te produljila subvencioniranje dijela krajnje cijene opskrbe plinom kućanstava do 30. rujna da ne dođe do rasta cijene plina.

Željeznička pruga Dugo Selo Novska sastavni je dio koridora RH1 (bivši X. paneuropski koridor), a izgradnja njegova drugog kolosijeka u ukupnoj duljini otprilike 84 kilometara obuhvaća rekonstrukciju kolodvora, stajališta i otpremništva, deniveliranje većine željezničko-cestovnih prijelaza, te modernizaciju i nadogradnju elektroenergetskog te signalno sigurnosnog i prometno-upravljačkog željezničkog infrastrukturnog podsustava.

Premijer Andrej Plenković ocijenio je kako je riječ o jednom od najvećih ulaganja u domaću željezničku infrastrukturu. Ukupna vrijednost tog projekta doseže 898,9 milijuna eura, od čega je otprilike 610 milijuna prihvatljivi trošak te će se financirati bespovratnim sredstvima. Pritom će se 518,5 milijuna pokriti sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a 91,5 milijuna sredstvima učešća za pomoći. Ostatak iznosa od 289 milijuna eura predstavlja bespovratna sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Nositelj projekta je HŽ Infrastruktura. Prihvatljivi troškovi odnose se na izvođenje radova, nadzor, imovinsko-pravne odnose, otkup zemljišta, pričuvu, upravljanje projektom i promidžbu i vidljivost, ističe se u odluci Vlade.

Neprihvatljivi troškovi za PDV nisu iskazani, obzirom da prijavitelj ima pravo na odbitak pretporeza. Partneri na Projektu, Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije i Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije, nemaju pravo na odbitak pretporeza, te je PDV prihvatljiv za financiranje, dodaje se.

 Uz odluku o financiranju, Vlada je dala i prethodnu suglasnost za pokretanje postupka dodjele sredstava Europske unije te preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u razdoblju od 2027. do 2030. godine.

- Ovaj projekt na listi je strateških projekata RH te će se njegovom realizacijom povećati kapacitet željezničkog koridora RH1, kao i povećati sigurnost na njemu uz usklađenje s tehničkim specifikacijama interoperabilnosti željezničkog sustava, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar prometa, mora i infrastrukture Oleg Butković.

Podrška sudjelovanju HBOR-a u Fondu fondova za infrastrukturu

Vlada je podržala sudjelovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u Fondu fondova za infrastrukturu u sklopu Inicijative tri mora, a premijer Andrej Plenković istaknuo je da je to važan doprinos uoči Summita Inicijative triju mora, koja će se održati u Dubrovniku 28. i 29. travnja.

Inicijativa triju mora platforma je za suradnju država članica EU između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, usmjerena na jačanje prometne, energetske, digitalne i druge infrastrukturne povezanosti država sudionica te poticanje gospodarskog razvoja.

U okviru te Inicijative razmatra se uspostava novog financijskog instrumenta pod nazivom Fond fondova za infrastrukturu, kojim će upravljati Europski investicijski fond (EIF). Taj Fond treba privući doprinose država sudionica ili njihovih nacionalnih razvojnih institucija u ukupnom iznosu od približno 250 milijuna eura, uz obvezu EIF-a da suinvestira sredstva u omjeru najmanje 1:1, čime bi se ukupni investicijski kapacitet Fonda fondova povećao na najmanje 500 milijuna eura, navodi se u zaključku Vlade.

Sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz uspostavu tog fonda omogućilo bi Hrvatskoj pravodobno uključivanje u razvoj budućih investicijskih aktivnosti te povećalo dostupnost financiranja za infrastrukturne projekte od interesa za RH, stoga je Vlada donijela zaključak kojim se podržava sudjelovanje HBOR-a u Fondu fondova za infrastrukturu Inicijative.

Ujedno, Vlada je poslala u Sabor i prijedloge zakona o potvrđivanju dva ugovora, između Hrvatske i Australije te Hrvatske i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. Kako ističu iz Vlade, stupanjem tih ugovora na snagu postići će se brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti obiju država.