14:21 / 24.11.2019.

Autor: Vlatko Grgurić/HRT

Za šaku slavonske zemlje

-

-

Foto: - / -

Zakon je loš, kaže predsjednik Uprave PIK-a Vinkovci. I to zato jer ne prepoznaje tvrtke koje zapošljavaju ljude, pune proračun i stvaraju novu vrijednost.
Zakon je loš, kaže predsjednik Uprave PIK-a Vinkovci. I to zato jer ne prepoznaje tvrtke koje zapošljavaju ljude, pune proračun i stvaraju novu vrijednost.

Baš spornih 1100 hektara, koje bi mogao izgubiti, PIK je radio posljednjih 60 godina. Zemlju je s mukom okrupnio u tehnološke cjeline. Po novom zakonu  ostaje bez nje.

- Deset milijuna eura smo uložili u to zemljište, napravili smo reprocentar gdje proizvodimo deset posto odojaka hrvatske proizvodnje. Uništenjem tog reprocentra nećemo moći puniti druge farme za tov, objašnjava Vladimir Džaja, predsjednik Uprave PIK-a Vinkovci.

- Evo ovo iza nas je spremište za gnojovku s farme, zapremine 18 tisuća kubika. Gubitkom tih 1200 ha zemlje mi ne bi mogli prazniti gnojovku na ovom zemljištu i farma bi se morala ugasiti, kaže Mario Magdić, predsjednik Udruge branitelja PIK-a Vinkovci. 

- Znači 110 ljudi ostat će bez posla, ostat će u problemu. Ljudi su zabrinuti za egzistenciju. Prosjek godina je već velik, imam 54 godine, tko će me primit i gdje ću radit, pita se Vladimir Košutić, predstavnik radnika PIK-a Vinkovci.

I to sve zbog ove zemlje. Koncesija na 1100 hektara  dakle, na zemlju koja okružuje jedan od najmodernijih svinjogojskih reprocentara u zemlji  PIK-u je istekla krajem rujna. 

- Ostala zemlje  imamo koncesije, ugovore. S istekom i postojećim zakonom bi sve izgubili jer su ograničili broj hektara po pojedinoj općini, ističe Vladimir Džaja.

U PIK-u se ne boje samo gubitka radnih mjesta, nego i silnog novca uloženog u farmu i zemlju.

- Uložili smo u sustav navodnjavanja, 300 ha, taj sustav moramo maknuti i od toga na 30 ha imamo fiksni sustav i na ostatak ha imamo mobilne sustave. Tamo proizvodimo 15 posto hrvatske proizvodnje luka, graška, šećerca i ostalih kultura i to gubimo. To zemljište smo i razminirali i platili smo HCR-u milijun kuna, ističe Džaja. 

Sporna zemlja je u općini Markušica. Općinsko vijeće je  prema novom zakonu  za tu zemlju raspisalo natječaj. Uostalom zašto i ne bi  kaže načelnik općine  pa zakon je na njihovoj strani.

- Dvadesetprvog devetog je istekla koncesija PIK-u. Imali smo pripreme, zatražili smo suglasnost, natječaj je bio na javnom uvidu, dobili smo suglasnost županije, ministarstva. Imali smo otvaranje ponuda, došlo je do bodovanja i dolazimo do momenta kad dolaze ljudi i odabiru se čestice koje oni dobivaju, objašnjava Budimir Drača, načelnik općine Markušica.

25 hektara zemljišni je maksimum po gospodarstvu na raspisanom natječaju,  jednoglasno je odlučilo 13 članova općinskog vijeća Markušice. Bolje je  smatraju da zemlju dobije više poljoprivrednika, nego samo nekoliko velikih.     

- Pa gledajte, postoji komisija koja se time bavi. Prednost imaju stočari. Prvi dolaze na potpisivanje ugovora i imaju prioritete, kaže Drača.

Čedomir i Nebojša su među seljacima iz Markušice kojima treba zemlja. Obojica stočari u natječaju vide priliku doći do kojeg hektara više. Čedomir radi 17, Nebojša 16 hektara zemlje.  

- Pa zasad sve ide kako treba. Javio sam se i upisao više čestica, naravno. Maksimum je 25. Mislim da se toliko ni ne može dobiti, imaju neka uvjetna grla, ne znamo točno svu proceduru, ali nadam se da ćemo dobiti jedan dio. Meni bi i 15-ak hektara pomoglo puno, objašnjava Čedomir Galetin, Markušica. 

- E sad, što će od toga bit. Ja bih volio da to dobijemo jer u pitanju je opstanak, mene i moje porodice. Ja ne znam ni sam kako mi to uspijevamo. Sve teže i teže nam je, kaže Nebojša Lazić, Markušica. 

- Trebamo još dobit suglasnost županije, ministarstva, to se može odvuć. Znam da smo sve po zakonu učinili, što će biti dalje nisam odgovoran. Naše je da se borim na pravcu da se borimo. Vidjet ćemo što će bit, ističe Drača.  

- Na nama se to izgleda počinje lomit. Svi smo zabrinuti. Nitko ne pita što će biti s nama, s našim radnim mjestima. Ja shvaćam da se neki kompromis možda i treba nać, oni će uposlit 20 ljudi, a mi ćemo ostat bez 1100 ljudi. Nije tu samo problem kod nas. To čeka i Vupik i Belje, cijela Slavonija doći će u velik problem ako ne dođe do promjene zakona, kaže Vladimir Košutić.  

- Mi smo ljudi laici koji su naučili živjeti od svog rada. Niti poznam zakone, niti što se tu odigrava, kako to da se riješi. Samo znamo da treba i njima i nama, kaže Galetin. 

Čak 700 radnika izašlo je na prosvjed podrške PIK-u 11. studenoga. Prosvjed je održan u Vinkovcima, ispred zgrade županije.

- Pa na tom prosvjedu smo zatražili da nam ne uzimaju tih 1200 ha zemlje jer 110 ljudi je za grad Vinkovce velika količina ljudi. Možda na nivou države to nije, ali to je ozbiljna stvar, objašnjava Magdić.

- Ali kako je njihova egzistencija upitna, tako je i naša. I mi živimo tu, meni je zadnja opcija Engleska, Austrija. Naučio sam živjet tu i volim bit na zemlji. Kako je njima tako je i nama. I mi i radnici smo u istoj situaciji. Možda bi bilo najbolje da se nađe kompromis. Svi ovisimo o toj zemlji momentalno, kaže Galetin.

Zbog ovog, u praksi, nelogičnog i teško provedivog zakona na noge su se dignule Poljoprivredna komora, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca. Od Vlade traže izmjenu zakona jer smatraju ovako napisan, izravno doprinosi smanjenju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.  

- Kad je zakon napravljen, mi smo preko e-savjetovanja tražili da zakon ne izađe takav, zakon je napravljen, izglasan u Saboru i uopće nije napravljeno testiranje na učinke poljoprivredne proizvodnje već je izglasan u Saboru i nametnut svima nama, ističe Džaja.  

- Ja sam ovdje da se borim za naše OPG-ove, a oni nek se na drugoj strani. Ne kažem da njih treba uništiti, svi trebaju preživjeti. Međutim tu se treba uložiti dosta kompromisa da bi se to ostvarilo, kaže Drača.  

- Pa ne znam kome pogoduje, znam da nama ne pogoduje, znači firmama koje zapošljavaju dosta ljudi nije dobar za njih zakon, objašnjava Magdić.

- Pa mogu vam reći po sebi, pa čisto mislim da je tu 50:50 posto da ćemo ili nećemo dobiti. Ali više da nećemo. Da je tu možda i politika u pitanju, smatra Lazić.

No i očekivanja seljaka iz Markušice opravdana su. I oni bi veća gospodarstva, bolji život sebi i svojoj djeci. Na potezu je Vlada. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!