Zakon o doprinosima - teret ili zaštita?

Najviše reakcija stiglo je na zakonsko rješenje o povećanju plaća predsjednika ili članova uprava tvrtki.

Ministar financija Zdravko Marić u Zadru se osvrnuo na devet zakona koji su pušteni u javnu raspravu, a tiču se novog kruga najavljene porezne reforme. Najviše reakcija, ponajviše kritika, stiglo je na zakonsko rješenje o povećanju plaća predsjednika ili članova uprava tvrtki. Osvrnuo  se danas stoga, kako sam kaže, na kritike da su najavljene mjere "kontra poduzetništva".

- HNS i Most protiv Zakona o doprinosima, reagirao i HUP

"Mi smo prije nekoliko dana dali sažetak svih mjera koje planiramo i predlažemo promijeniti. Prije dva dana smo pustili devet zakona u javno savjetovanje i raspravu. To je procedura gdje zainteresirana javnost,  stručna javnost, opća javnost, tko god ima pravo i mogućnost, putem portala e-savjetovanje može dati svoje komentare, kritike, prijedloge i tako dalje", rekao je Marić, pojašnjavajući da će to trajati tri tjedna, odnosno do 6. rujna.

"Naš je zadatak u tom roku, sukladno zakonu, sve te komentare proanalizirati, i ono što se može prihvatiti uključiti u zakonske prijedloge, a ono što se ne može prihvatiti argumentirano objasniti i odbiti", pojasnio je. Jučer su, kaže, već dobili nekoliko komentara i putem e-savjetovanja. Puno buke, kaže, u javnosti diglo oko Zakona o doprinosima, pa je zato danas odlučio kratko se obratiti i pojasniti neke stvari.

"S jedne strane moramo apostrofirati poduzetništvo. S druge strane imamo i nešto što neki smatraju poduzetništvom, a seže u sferu zlouporaba. Intencija ove konkretne promjene bila je prije svega dirati i tangirati te zlouporabe koje smo uočili u proteklim godinama", kazao je Marić. Iznio je zatim podatak da je oko 175.000 članova uprava, odnosno direktora različitih oblika trgovačkih društava. Od njih svega 460 prijavljeni su kao članovi uprave, a da nisu u radnom odnosu s tim poduzećem.

"S druge pak strane imamo oko 65.000 članova uprave koji su članovi uprave - i u isto vrijeme u radnom odnosu s tim trgovačkim društvom. A onaj preostali dio, nešto preko 100 tisuća, su članovi uprave i direktori koji su osigurani po nekoj drugoj osnovi - bilo da su zaposleni u drugom trgovačkom društvu, bilo da su osnovali svoj OPG, bilo da su obrtnici, paušalisti, itd. Dakle, imamo zaista jednu kompleksnu situaciju", nastavio je.

Za one članove uprave, odnosno direktore koji su prijavljeni na puno radno vrijeme, ove zakonske izmjene nisu zapravo niti predviđene, kaže Marić. "Na njih se to ne bi trebalo ni odnositi. Ono na što ciljamo su pojavni oblici koje smo vidjeli. U prvom koraku to je bila situacija da se dobar dio njih prijavljivao na minimalne plaće, a ono što smo vidjeli u proteklom razdoblju je bila situacija zapravo da su bili prijavljivani na nepuno radno vrijeme. Dakle, današnje puno radno vrijeme je 40 sati tjedno. Mi dolazimo - ne do teoretske, nego do jedne praktične situacije - da vi u Republici Hrvatskoj za 12 minuta prijave u trgovačkom poduzeću, odnosno 48 kuna mjesečno, imate pravo na puno zdravstveno osiguranje i na mirovinski staž", objasnio je.

To je, kaže, taj element koji su između ostalog ciljali. "Jer s jedne strane imate vrlo neravnopravan položaj obrtnika dohodaša u odnosu na ove poduzetnike, u ovom slučaju članove uprave, gdje obrtnik dohodaš praktički nema nikakvih mogućnosti, nego ima zakonom propisane granice, dok s druge strane poduzetnik može biti u povoljnijem poreznom tertmanu, a koristiti ove, neću ih nazvati blagodati, zlouporabe, ali u konačnici neke elemente postojećeg poreznog zakona, da bi doveo do ove situacije. Ponavljam još jednom: za 12 minuta dnevno, odnosno  48 kuna mjesečno, da ima u potpunosti pravo na zdravstveno osiguranje, odnosno mirovinski staž.

"Za prave male i srednje poduzetnike, one koji su prijavljeni na puno radno vrijeme samo u tom poduzeću, i vrijedno privređuju, odnosno bave se poduzetništvom u Hrvatskoj, neće biti nikakvog problema", poručio je.